Iako su krpelji sitne životinje, oni mogu prenositi vrlo ozbiljne bolesti. Njihov broj u Njemačkoj posljednjih godina naglo raste, a s njim i broj infekcija koje prenose. Stručnjaci upozoravaju da se 2025. godine bilježi značajan porast slučajeva Lajmske borelioze (Lyme-Borreliose) i ranoljetnog meningoencefalitisa (FSME) – dvije bolesti koje se prenose ubodom krpelja.
Više od 13.000 slučajeva borelioze u Hessenu
Samo u saveznoj zemlji Hessen, tijekom prve polovice 2025. godine, dijagnosticirano je više od 13.000 slučajeva Lajmske borelioze. Točnije, prema podacima Liječničkog saveza Hessena, zabilježeno je 13.311 potvrđenih slučajeva. Uz to, prijavljena su i 22 slučaja FSME-a, što je više nego dvostruko u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Ovakav porast nije ograničen samo na Hessen – sličan trend bilježe i druge savezne zemlje poput Saske, Saska-Anhalta, Mecklenburg-Vorpommerna te posebno Bavarske, koja tradicionalno ima veliki broj infekcija prenesenih krpeljima.
Bavarska: rast od 37 posto u odnosu na prethodnu godinu
Do početka listopada 2025. u Bavarskoj je registrirano oko 4.800 slučajeva borelioze, izvijestio je glasnogovornik Bavarskog državnog ureda za zdravstvo i sigurnost hrane (LGL). Usporedbe radi, u istom razdoblju 2024. godine zabilježeno je oko 3.500 slučajeva, a 2023. oko 2.900. Dakle, riječ je o povećanju od čak 37 posto u samo godinu dana.
U prosjeku, prema podacima LGL-a, Bavarska godišnje bilježi između 3.000 i 6.000 slučajeva borelioze – što pokazuje da su brojke iz 2025. na gornjoj granici ili čak iznad uobičajenog raspona.
Što uzrokuje Lajmsku boreliozu?
Bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, koja se na čovjeka prenosi ugrizom zaraženog krpelja. U Njemačkoj je to najčešće bolest povezana s krpeljima, čak češća od FSME-a (ranoljetnog meningoencefalitisa).
Za razliku od FSME-a, protiv borelioze zasad ne postoji cjepivo, što prevenciju čini posebno važnom. Dobra vijest je da se borelioza u većini slučajeva uspješno liječi antibioticima, ako se bolest prepozna na vrijeme.
Prema informacijama Robert Koch instituta (RKI), borelioza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka – zaraza je moguća isključivo putem ugriza krpelja.
Gdje prijeti najveća opasnost?
Krpelji najviše vole vlažna i sjenovita mjesta: rubove šuma, travnate puteljke, grmlje i visoku travu. Međutim, sve su češći i u parkovima, vrtovima i dvorištima, čak i u urbanim sredinama.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da se nakon svakog boravka u prirodi pažljivo pregledaju koža i odjeća. Ako se krpelj već pričvrstio za kožu, treba ga što prije pažljivo ukloniti pomoću pincete, posebnih kliješta ili tzv. „karte za krpelje“.
U slučaju pojave „kružne crvenilo kože“ (tzv. Wanderröte), koje se širi oko mjesta ugriza, ili drugih simptoma poput povišene temperature i glavobolje, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Kako prepoznati simptome?
Prema podacima LGL-a, 80 do 90 posto oboljelih od borelioze razvije karakteristični crveni krug oko mjesta ugriza – to je najvažniji rani znak bolesti. Ponekad se pojavljuju i simptomi slični gripi: povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima te glavobolje.
Ako se infekcija ne liječi, može doći do oštećenja živčanog sustava, srca, kože ili zglobova, što u težim slučajevima može postati kronično stanje. No, kako naglašavaju liječnici, pravovremeno liječenje antibioticima u većini slučajeva vodi potpunom ozdravljenju.
Klimatske promjene potiču širenje krpelja
Krpelji postaju aktivni čim temperature porastu iznad 6 stupnjeva Celzijevih, upozorava RKI. Zbog blažih zima i toplijih proljeća, krpelji su aktivni sve duže – ne samo tijekom ljeta, već i u kasnu jesen, a ponegdje čak i zimi.
Istovremeno, toplije vrijeme potiče ljude da više vremena provode na otvorenom, što povećava vjerojatnost kontakta s krpeljima.
Ministarstvo zdravstva Hessena ipak napominje da odnos između klime i pojave krpelja nije jednostavan: dok blage zime pogoduju njihovom preživljavanju, ekstremno vruća i suha ljeta im štete. Ipak, opći trend rasta broja krpelja i bolesti koje prenose jasno je povezan s promjenama u klimi i okolišu.
Njemačka se 2025. godine suočava s značajnim porastom bolesti koje prenose krpelji, osobito Lajmske borelioze. Budući da još uvijek ne postoji cjepivo, prevencija je najbolja zaštita: prikladna odjeća, pregled tijela nakon boravka u prirodi i brzo uklanjanje krpelja mogu spriječiti zarazu.
Kako poručuju stručnjaci: „Krpelji su mali, ali opasni – zato se zaštitite prije nego što ugrizu.“
Fenix-magazin/DP/MMD
