Mali jezici nisu samo važni za očuvanje identiteta narodnih manjina, oni su i emocionalno važni, važni su i u prenošenju povijesti manjinskih zajednica i zato ih treba autentično prenositi i vani, u većinsko društvo i stanovništvo. Višejezični simpozij i večernje predavanje održani su povodom proslave 25. obljetnice postojanja Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
Iz Beča: Snježana Herek
„Mali manjinski jezici i jezične varijacije u urbanom prostoru“, naziv je vrlo uspješnog prvog online simpozija gradišćanskih Hrvata kojeg je organizirala dr. Katharina Tyran s Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču u suradnji s Hrvatskim centrom gradišćanskih Hrvata i jezičnim Institutom Longuamulti iz Beča. Nakon višejezičnog online simpozija u kojem su sudjelovali jezični stručnjaci Lucija Šimičić (Zadar) i Klara Bilić Meštrić (Zagreb), koje su govorile o jezičnom otoku Arbanasa, Marta Račić (Zagreb) čija je tema bila moliškohrvatski dijalekt i njegova suvremena upotreba u urbanom prostoru, Jelena Filipović (Beograd) na temu Balkanska Sefarda, Julian Nyča (Berlin) s temom Beyond Lusatia te Katharina Tyran (Beč) o gradiščanskohrvatskom u Beču s posebnim osvrtom na strukturalna i politička pitanja u pogledu na transmisiju jezika, u Hrvatskom centru u Beču je potom održano večernje predavanje o manjinskim jezicima. Predavači su bili Elton Prifti s Instituta za romanistiku Bečkog sveučilišta i Zwetelina Ortega iz jezičnog instituta Linguamulti Bečm a zaključke prethodno održanog simpozija o izazovima i šansama malih jezika u urbanim sredinama nazočnima je predstavila dr. Katharina Tyran. Dr. Tyran je u završnoj riječi zahvalila svim online-sudionicima i predavačima uživo na njihovom doprinosu oživotvorenju ovog hvale vrijednog i važnog međunarodnog znanstvenog skupa.
Višejezični simpozij i večernje predavanje održani su povodom proslave 25. obljetnice postojanja Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
„Cilj nam je bio ukazati na značaj malih manjinskih jezika u urbanim prostorima, a moj osobni cilj je bio okupiti znanstvenike iz raznih zemalja koji se bave tom tematikom da iznesu svoja saznanja i znanstvena iskustva“, rekla je za Večernji list Katharina Tyran. Dodala je kako je ovaj znanstveni skup trebao biti održan još u proljeće, te da je zbog korone pomaknut na jesen, a kako ni sada nije situacija bolja, odlučeno je ići virtualnim putem.
„Izuzetno sam sretna da je sve funkcioniralo i da tehnika nije zakazala. Čuli smo niz zanimljivih znanstvenih stajališta i vodili zanimljive i plodonosne rasprave“, istaknula je Tyran. Napomenula je kako dodatnu vrijednost simpoziju daje sudjelovanje znanstvenika iz više zemalja u raspravi, pa se je moglo mnogo čuti o manjinskim jezicima gradišćanskih Hrvata, moliških Hrvata, Lužičkih Srba kao i o manjinskim jezicima u gradskim okruženjima na Zapadnom Balkanu.
„Mali jezici nisu samo važni za očuvanje identiteta narodnih manjina, oni su i emocionalno važni, važni su i u prenošenju povijesti manjinskih zajednica i zato ih treba autentično prenositi i vani, u većinsko društvo i stanovništvo“, poručila je mlada znanstvenica iz Beča i organizatorica simpozija dodavši:
„ Jezik je uvjet opstanka svake narodne manjine i zato ga treba njegovati i prenositi na mlade naraštaje kako ne bi nestao. Čuli smo nekoliko zanimljivih primjera kako u nekim sredinama ta transmisija ipak ne funkcionira, ali unatoč tome ipak ostaje svijest koja se pretvara u jednu drugu vrstu identifikacije“. Ono što je dr. Katharina Tyran posebno naglasila je kako je svaka inicijativa malih manjinskih zajednica u očuvanju materinskog jezika izuzetno važna, ali da je od jednakog značaja „dati joj institucionalni okvir“.
I što na kraju reći, unatoč koroni, mlada je organizatorica iz gradišćanskohrvatskih redova sa svojim kolegama znanstvenicima postigla, iako virtualno, značajan uspjeh. Čestitke!
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
