Planovi okruga Saale-Orla u njemačkoj saveznoj Tiringiji izazvali su uznemirenost i oštre kritike na račun voditelja Christiana Herrgotta (CDU). Šest mjeseci kasnije, rezultati su iznenađujuće pozitivni.
U veljači 2024. godine novi okružni upravitelj okruga Saale-Orla Christian Herrgott (CDU) prvi je put predstavio svoje planove za uvođenje radne obveze za azilante.
Kako navode njemački mediji, 150 izbjeglica trebalo je raditi jednostavne poslove kao što su vrtlarstvo, čišćenje i nekvalificirani rad četiri dana u tjednu za 80 centi po satu.
Ako odbiju, azilanti su se mogli suočiti s smanjenjem iznosa novčane potpore od države do čak 180 eura mjesečno. Cilj je motivirati izbjeglice za rad i time pospješiti proces integracije. Mjera je očito dala dobar rezultat.
Pro Asyl opisao je planove kao “rasističke i nehumane”
Nakon što su njegovi planovi predstavljeni, uslijedilo je more kritika diljem Njemačke.
Vijeće za izbjeglice oštro je kritiziralo planove glavnog tajnika CDU-a Tiringije i govorilo o diskreditaciji izbjeglica.
Obveze i sankcije su nepotrebne; umjesto toga, trebalo bi olakšati pristup tečajevima jezika. “Rasistički je i nehumano sugerirati da izbjeglice ne žele raditi i da su sada prisiljeni raditi pod izrabljivačkim uvjetima za 80 centi na sat – dok mnogima od njih jednostavno nije dopušteno raditi”, rekao je Tareq Alaows, glasnogovornik Pro Asyl, u to vrijeme.
“To nije iskorištavanje, mi jednostavno provodimo zakon”, rekao je Herrgott odgovarajući na kritike.
Prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila, radno sposobni, a nisu zaposleni dužni su iskoristiti pružene mogućnosti rada.
“Jako sam zadovoljan kako je projekt prošao”
Šest mjeseci nakon uvođenja obveznog rada vidljivi su prvi pozitivni rezultati, javlja MDR. “Vrlo sam zadovoljan kako je projekt dosad napredovao,” rekao je Hergott.
Općine, socijalne ustanove i udruge ponude za posao mogu prijaviti putem internetskog obrasca, koji je do sada moglo iskoristiti oko 100 tražitelja azila. Zadaci su raznoliki, kaže Herrgott, “od pranja dresova u sportskom klubu i košnje travnjaka do rada u bankama hrane.” Izbjeglice su dobro prihvatile prilike za rad i vide ih kao priliku za integraciju.
Oslobođeni su ove obveze oni koji su bolesni ili pohađaju tečaj jezika. Do sada je sedam osoba sankcionirano zbog odbijanja ponuda za posao. U početku su problem bile jezične barijere i pouzdanost, a projekti su ponekad značili više posla za općinu.
Problem s jezikom bi se rješavao “rukama i nogama”, ali bi učenje njemačkog dobro funkcioniralo i na poslu, kaže Lars Böhme, šef upravne zajednice Oppurg.
Model pokazuje uspjeh u integraciji na tržište rada
Model pokazuje uspjeh: 20 posto sudionika uspjelo se uspješno integrirati u primarno tržište rada, primjerice kao pomoćni radnici u industrijskim tvrtkama.
Institucije koje zapošljavaju tražitelje azila, same izbjeglice, ali i stanovnici vide projekt kao pozitivno obogaćenje za zajednicu i okrug, navode njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
