Ako poduzeća zapošljavaju manje radnika nego što poslovna situacija zahtijeva gubi se promet. Ukupni troškovi njemačkog gospodarstva su ogromni, tvrdi Boston Consulting Group (BCG), javlja dpa.
Gospodarstvo gubi radna mjesta, odnosno novac kada ne može zaposliti dovoljno radnika da popuni kapacitete. Njemačko gospodarstvo nije niti blizu popunjavanju radnih mjesta koja ima na raspolaganju i gubi ogromne količine novca. Točnije, više od 80 milijardi eura godišnje.
Prema studiji Boston Consulting Group (BCG), gubici njemačkog gospodarstva manji su od američkih, ali se SAD lakše prilagođava.
BCG je međunarodnu studiju proveo u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije Ujedinjenih naroda, a dio procjena koji se tiče Njemačke temelji se na podacima Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) iz Nürnberga.
Prema tim podacima, u Njemačkoj je u drugom kvartalu ove godine bilo 1,9 milijuna nepopunjenih radnih mjesta.
“To je oko milijun više od dugogodišnjeg prosjeka”, rekao je za dpa jedan od autora studije Johann Harnos. “Ekonomisti i mi to vidimo kao strukturni problem.”
Harnos i koautorica, Janina Kugel, procjenjuju da kada se popuni, svako od ta gotovo dva milijuna nepopunjenih radnih mjesta može pridonijeti oko 84.000 ekonomskim rezultatima godišnje, ili ukupno 84 milijarde.
U isto vrijeme, Njemačka se suočava s odlaskom u mirovinu velike generacije baby boomera. Čak i uz useljavanje od 300-400.000 ljudi godišnje, radno sposobno stanovništvo zemlje smanjit će se za tri milijuna do 2035. i za devet milijuna do 2050. godine.
Trenutačni gubitak od 84 milijarde u Njemačkoj postat će još veći ako se s tim ne suočimo, rekao je Kugel. “Iako SAD ima najviše nepopunjenih radnih mjesta, američka ekonomija je bolje opremljena da to kaže.”
Kugelova i Harnos procjenjuju da će SAD-u do 2050. nedostajati 19 milijuna radnika, ali isto toliko imigranata.
Harnos sugerira da Njemačka posebno treba pridobiti radnike iz zemalja s rastućim stanovništvom.
“Jedna od mogućnosti bila bi da se ljudi obrazuju u svojim zemljama, prije nego što dođu u Njemačku”, rekao je, dodavši da bi to bilo pozitivno za iseljenike, za njihovu zemlju i, naravno, za zemlje useljavanja.
Kao moguće primjere Harnos je naveo Indiju, Nigeriju, Indoneziju i Egipat.
“Moramo se osloboditi ideološke crte”, rekla je Kugelova, istaknuvši da se zalaže za “objektivnu raspravu” o imigraciji.
“Ako se poveća nedostatak kvalificiranih radnika, imat ćemo političku raspravu u krivim tonovima”, rekla je. “Stranci su šire prihvaćeni gdje god je imigracija jača.”
Kugelovu je izdvojio München, grad s mnogo imigranata i slabo izraženim ekstremizmom.
Kugelove i Harnosove njemačke tvrtke savjetuju da se intenzivira potraga za radnicima na međunarodnom tržištu rada i izbjegava jednostavno pražnjenje radnih mjesta zbog odlaska sadašnjih zaposlenika u mirovinu.
Istodobno, “ako je više internacionalizirana, tvrtka je inovativnija”, dodala je Kugelova, misleći na američke tehnološke divove s puno zaposlenih imigranata.
Fenix-magazin/MMD/DPA
