Dramatična razlika prosječnog životnog vijeka ljudi između različitih svjetskih regija pojavila se tijekom druge godine pandemije koronavirusne bolesti, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak, po kojemu je u Hrvatskoj zabilježeno smanjenje očekivanog životnog vijeka od 11,6 mjeseci.
Istraživanje pokazuje da su veće stope cijepljenja pomogle nekim nacijama da se oporave puno brže od drugih, prenio je Afp.
Budući da su vlade na različite načine vodile statistike o covidu, znanstvenici su nastojali dobiti jasniju sliku stvarnog utjecaja pandemije mjerenjem ukupnog broja godišnjih smrtnih slučajeva u zemljama od svih uzroka i uspoređujući ga s brojem prije pandemije.
Prošle su godine znanstvenici s Leverhulme centra za demografsku znanost Sveučilišta Oxford rekli da je 2020. pandemija uzrokovala najveće smanjenje očekivanog životnog vijeka od Drugog svjetskog rata.
Ali 2021. pojavljuje se “iznenadna divergencija”, rekao je Ridhi Kashyap, profesor demografije na Oxfordu i koautor najnovije studije, objavljene u časopisu Nature Human Behaviour.
“Neke zemlje počinju pokazivati znakove oporavka”, dok se u drugima stanje “pogoršava, povećavaju gubici”, rekao je za AFP.
Znanstvenici su analizirali podatke o smrtnosti u 29 europskih zemalja, među kojima i u Hrvatskoj, te Sjedinjenim Državama i Čileu od 2015. godine.
U mnogim zemljama zapadne Europe očekivani životni vijek vratio se na razine prije pandemije.
Francuska, Belgija, Švicarska i Švedska čak su se uspjele u potpunosti vratiti na brojku iz 2019. godine.
Međutim, u istočnoj Europi očekivani životni vijek pao je na razinu koja nije viđena od raspada Sovjetskog Saveza, navodi se u studiji.
U Bugarskoj se očekivani životni vijek smanjio za 25 mjeseci 2021. nakon pada za 18 mjeseci godinu prije, što znači da je pao više od tri i pol godine od početka pandemije.
Bugarska ima najnižu stopu procijepljenosti u Europskoj uniji.
Prema tom radu u Hrvatskoj je 2021. zabilježeno smanjenje očekivanog životnog vijeka od 11,6 mjeseci, godinu prije 9,4 mjeseci a u Sloveniji porast od 3,1 u 2021. a godinu ranije pad od 10,4 mjeseca.
“Bugarska, Čile, Hrvatska, Češka, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Litva, Poljska i Slovačka pretrpjele su znatno veće deficite u očekivanom životnom vijeku 2021. nego 2020., što ukazuje na pogoršanje tereta smrtnosti tijekom pandemije”, navodi se u radu.
Istraživanje pokazuje da Hrvatska, Grčka, Mađarska, Sjeverna Irska i Slovačka nisu zabilježile gotovo nikakve gubitke života u dobnoj skupini od 40 do 59 godina 2020., ali značajan porast mortaliteta u istoj skupini u 2021.
‘Zaštitite i stare i mlade’
Zemlje koje su imale veći postotak potpuno cijepljenog stanovništva do listopada 2021. imale su manji pad očekivanog životnog vijeka, pokazalo je istraživanje.
“Ovo sugerira da jasno postoji veza”, rekao je Kashyap.
Dob ljudi koji umiru od covida također se pomaknula prema mlađima, s očekivanim životnim vijekom starijih od 80 godina koji se na mnogim mjestima vratio u normalu.
To je “djelomično znak da cjepiva stvarno štite stare”, rekao je Kashyap.
U SAD-u, smrtnost ljudi starijih od 80 godina vratila se na razinu prije pandemije, ali smrtnost je porasla za srednjovječne i mlađe, što je rezultiralo padom očekivanog životnog vijeka u zemlji za gotovo tri mjeseca.
U skupini osoba starijih od 60 godina, Slovačka, Hrvatska i Mađarska ističu se kao zemlje s iznenađujuće visokim deficitom očekivanog životnog vijeka s obzirom na njihovu stopu cijepljenja, piše u radu.
Jonas Schoeley, koautor studije s njemačkog Instituta Max Planck za demografska istraživanja, rekao je da su se zemlje poput “Švedske, Švicarske, Belgije i Francuske uspjele oporaviti na razine očekivanog životnog vijeka prije pandemije jer su uspjele zaštititi i stare i mlade.”
Fenix-magazin/MMD/Hina
