Plenković je o ruskoj agresiji na Ukrajinu govorio nakon predsjedništva stranke, ali prije no što će izaći detalji o telefonskom razgovoru Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, pa nije htio špekulirati o njegovom sadržaju.

Općenito govoreći, Plenković je za Trumpa rekao da „ima dojam da je njemu u političkom smislu najvažnije da pokaže svom biračkom tijelu, a i globalno, da je on taj koji je osigurao mir” i da „ne želi da ljudi više ginu”.

Premijer je rekao da se s zaustavljanjem gubitaka života „malo tko ne bi usuglasio”, no i da se „ruska agresija na Ukrajinu ne može nagraditi ukrajinskim teritorijem” jer bi to bilo „jako loše”.

Hrvatska vlada protivi se takvom scenariju koji „ruši temelje međunarodnog prava i nagrađuje nekoga tko vojnim putem ide na teritorij susjedne zemlje”, rekao je premijer.

Plenković smatra da Trump sebe vidi „kao predsjednika mirotvorca” koji je „u stanju zaustaviti rat bilo gdje” koristeći snagu svoje zemlje.

Američki predsjednik nastupa s pozicije republikanca koji smatra da su se dvije agresije na Ukrajinu dogodile zbog slabosti demokratskih predsjednika koji su u tim periodima bili na vlasti te da se to ne bi moglo dogoditi u njegovom mandatu, nastavio je hrvatski premijer.

Govoreći o naoružavanju Europe i događajima poput njemačkog odustajanja od fiskalnih pravila kako bi značajnije ulagala u obranu ili predstavljanja Bijele knjige o budućnosti europske obrane, Plenković je rekao da je Hrvatska danas ekonomski i politički „u komfornom položaju” u odnosu na ozračje u svijetu i Europi.

„No naša sigurnost više nije neka datost, bez da mi u nju investiramo”, naglasio je premijer, dodavši da je vlada to detektirala na vrijeme i započela jačanje vojske i zamjene njezinog naoružanja iz „istočnog” u „zapadno”.

Fenix-magazin/MD/Hina