Središnjom temom “Hrvatska književnost u europskom kontekstu” u organizaciji Društva hrvatskih književnika (DHK), od 5. do 8. listopada 2017. godine, održali su se 38. Zagrebački književni razgovori (ZKR) u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.
Susret i upoznavanje sudionika koji su došli iz Njemačke, Francuske, Norveške, Španjolske, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske, održani su u četvrtak 5. listopada navečer, a izlaganja i diskusije 6. i 7. listopada, čime je radni dio 38. ZKR-a završio. U nedjelju 8. listopada sudionici ZKR-a su bili na izletu u Ozlju.
ZKR su već poznata tradicionalna međunarodna manifestacija koja se redovito održava od 1966. godine. Do sada je na njima sudjelovalo više od 1000 sudionika – književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa, povjesničara i dr., koji su održali zanimljiva predavanja na – od strane Povjerenstva ZKR-a – predložene teme.
Središnja tema ovogodišnjih 38. ZKR-a je bila „Hrvatska književnost u europskom kontekstu“, u okviru koje su sudionici obradili neka gledišta, primjerice – dijakronijski i kontekstualni aspekti formiranja i procvata hrvatske književnosti od srednjega vijeka naovamo; hrvatski jezik i hrvatske knjige na europskim školama, učilištima, u bibliotekama i nakladama nekoć i danas; prepoznavanje istaknutih autora i kritička recepcija djelā te tematskih i oblikovno-stilskih posebnosti hrvatske umjetničke književnosti tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.
Sudionici ZKR-a i njihove teme izlaganja: Nella Arambašin (Francuska) – Žanr i žene, Almir Bašović (BiH) – Drame Janka Polića Kamova, Maciej Czerwiński (Poljska) – Mediteran – prostor susreta, sučeljavanja i stapanja. Bogdan Radica, Ivan Meštrović, Nedjeljko Fabrio, Magdalena Dyras (Poljska) – Novopovijesni hrvatski roman u europskom kontekstu, Elisabeth von Erdmann (Njemačka) – Hodanje u hrvatskom i engleskom Nature Writing-u: Andriana Škunca, Edo Popović, Robert Macfarlane, Tihomir Glowatzky (Njemačka) – Hrvatska književnost na njemačkom tržištu knjiga, Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska)Španjolska veza dvadeset godina poslije, Csaba G. Kiss (Mađarska) – Kontekst recepcije hrvatske književnosti u Mađarskoj, Zrinka Kovačević (Hrvatska) – Hrvatsko-slovačke dramske i kazališne veze, Goran Krnić (Njemačka) – Hrvatska književnost u Njemačkoj danas – prisutnost, recepcija, proučavanje, Mladen Machiedo (Hrvatska) – Hrvatski pjesnici u Italiji (osobno svjedočanstvo u znaku minusa i plusa), Leszek Małczak (Poljska) – (Ne)prisutnost hrvatske književnosti u Poljskoj, Svein Mønnesland (Norveška) – Ivana Brlić-Mažuranić i Hans Christian Andersen, Sead Ivan Muhamedagić (Hrvatska) – Književno prevođenje – kategorički imperativ smještanja hrvatske književnosti u europski kontekst, Helena Peričić (Hrvatska) – Neke zamjedbe o recepciji hrvatske književnosti na inozemnim sveučilištima, Dubravka Sesar (Hrvatska) – O hrvatskoj književnosti u slavenskom i slavističkom kontekstu, Lucija Šarčević (Njemačka) – Hrvatski jezik i hrvatske knjige na visokim učilištima, u hrvatskoj nastavi i knjižnicama u SR Njemačkoj, Iva Šarić (Francuska – Uloga Marka Bruerevića u hrvatskoj i francuskoj književnosti te – Ivan Trojan (Hrvatska) Suvremena europska drama na hrvatskim pozornicama (2000. – 2017.).
Profesorica na Katedri slavistike na Sveučilištu u Bambergu, Njemačka dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i desetogodišnja predsjednica Njemačkoga 
društva za kroatistiku, prof. dr. Elisabeth von Erdmann, na primjeru djela autora Andriane Škunce, Ede Popovića i Roberta Macfarlane u svom je izlaganju iznijela zanimljiva zapažanja o prirodi kao motivu u engleskoj i hrvatskoj književnosti koji se razvio u poseban književni žanr pod nazivom Nature Writing.
Slavist i germanist, umirovljeni docent njemačkoga jezika i književnosti te sudski tumač i književni prevoditelj Tihomir Glowatzky izlagao je o hrvatskoj književnosti na njemačkom tržištu knjiga te istaknuo da hrvatska književnost tek nakon 2000. godine dobiva pozornost u Austriji i Njemačkoj, a posebno nakon 2008. kada je Hrvatska bila zemlja partner na Sajmu knjiga u Leipzigu te poslije ulaska u Europsku uniju što je pridonijelo promociji hrvatske književnosti.
Goran Krnić, predavač hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Oldenburgu, književni znanstvenik, povjesničar i prevoditelj, istaknuo je da u Njemačkoj postoji 89 studija slavistike, ali ni na jednom nije moguće upisati samostalno studij kroatistike, nego samo u kombinaciji s nekim drugim kolegijem. Krnić je predložio da bi bilo izvrsno kada bi se Republika Hrvatska usmjerila na potporu jednom sveučilišnom središtu u Njemačkoj gdje bi se mogao upisati studij kroatistike.
Lucija Šarčević, predavačica hrvatskoga i srpskoga jezika na Sveučilištu Saarland je, između ostaloga, obradila temu neujednačenosti naziva predmeta u sklopu kojega se predaje hrvatski književni jezik na njemačkim visokim učilištima u nizu dvočlanih i/ili tročlanih naziva: hrvatski i srpski jezik; srpski i hrvatski jezik; bosanski, hrvatski i srpski jezik i sl. Lingvistička sličnost jezika, ne znači i njihovu istovjetnost. Razlike nisu samo leksičke i fonološke, nego također kulturološke, povijesne i političke naravi. Unatoč svemu, trebalo bi se studentima omogućiti kvalitetno učenje željenoga jezika.
Spisateljica i redovita sveučilišna profesorica na Sveučilištu u Zadru i gostujuća profesorica na više domaćih i stranih sveučilišta, dobitnica Godišnje nagrade Zadarske županije za 2010. godinu za doprinose u promicanju hrvatske književnosti i kulture u inozemstvu, Helena Peričić osvrnula se na recepciju hrvatske književnosti na inozemnim sveučilištima te istaknula da je stanje prihvaćanja i neprihvaćanja hrvatske književnosti u inozemstvu vrlo složeno i otvara intrigantna pitanja. – Vjerujem da bismo i sami, u cilju što kvalitetnije i vjerodostojnije recepcije hrvatske književnosti, trebali poduzeti niz konstruktivnih poteza, istaknula je prof. Peričić.
U nizu zanimljivih izlaganja i diskusija, 38. Zagrebački književni razgovori su pridonijeli osvjetljavanju položaja i uloge hrvatskoga jezika i književnosti u europskom kontekstu. Utvrđeno je stanje i dane su svojevrsne smjernice u daljnjem promicanju hrvatskoga jezika i književnosti kako u zemlji tako i izvan njezinih granica.
Fenix-magazin/Lucija Šarčević
