Nastavak aktivne i sustavne politike dovest će do još značajnijeg povratka hrvatskih iseljenika
U cilju podizanja svijesti o potencijalima povratka hrvatskih iseljenika te aktualizacije pitanja njihove integracije u cjelokupan hrvatski državni sustav, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske organizirao je u petak 22.svibnja 2015. Okrugli stol pod nazivom: „Hrvatska je moj izbor – prednosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku“.
Ka u priopćili iz Državnog ureda, na Okruglom stolu raspravljalo se o tri bitne teme vezane uz povratak u Republiku Hrvatsku: hrvatsko državljanstvo – preduvjet aktivnog uključivanja u hrvatsko društvo, hrvatski jezik kao temelj za održivi povratak i uloga medija u stvaranju pozitivnog ozračja za poticanje povratka u Republiku Hrvatsku.
Naglašeno je kako sustavna državna politika, putem različitih programa i projekata, doprinosi značajnijem povratku iseljenika. Povećan interes potomaka hrvatskih iseljenika za primitkom u hrvatsko državljanstvo je primjetan zahvaljujući i učinkovitijem nastupu i suradnji Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog ureda za Hrvate izvan Republike. No i dalje treba u što većoj mjeri, temeljem zakonske regulative, olakšavati proceduru ishođenja hrvatskog državljanstva.
Značajne rezultate daju i programi učenja hrvatskog jezika- putem nastave hrvatskog jezika u inozemstvu (koje provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) ali i program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj (kojeg provodi Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske). Stoga je naglašeno kako je potrebno nastaviti jačati veze domovinske i iseljene Hrvatske i na taj pridonositi očuvanju hrvatskog identiteta. Osim toga, putem takvih programa potiče ih se da odaberu Hrvatsku kao svoje životno i profesionalno odredište. U tome će zasigurno pomoći i projekt on line besplatnog učenja hrvatskog jezika kojeg priprema Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Sudionici okruglog stola su se složili kako je nesporna uloga medija u stvaranju percepcije javnosti o svim društvenim temama. Stoga je potrebno što više isticati pozitivne aspekte povratka odnosno života i rada u Hrvatskoj te osobne priče i iskustva samih povratnika.
Na okruglom stolu sudjelovali su uz Dariu Krstičević , predstojnicu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Renata Pernek Miklenić, voditeljica Službe za državljanstvo u Ministarstvu unutarnjih poslova, Daria Marijanović, urednica “Glasa Hrvatske” na HRT-u i Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista te povratnici : Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa iz Venezuele, Martina Rajić poduzetnica iz Austrije, Don Markušić, odvjetnik, povratnik iz Australije, Anthony Mathhew Trojić, stipendist Croaticuma iz SAD-a, Nathália Mocivuna Nascimento, studentica, povratnica iz Brazila, doc. dr. sc. Igor Jurak, znanstvenik, povratnik iz SAD-a, Kristina Wolsperger Danilovski, publicistkinja, povratnica iz Danske, Damián Bazan Mamić, urednik vijesti Glasa Hrvatske na španjolskom jeziku, povratnik iz Argentine i Gaella Gottwald, umjetnica, povratnica iz SAD-a.
Povratnici su iznijeli svoja iskustva i razloge povratka u Republiku Hrvatsku te izrazili čuđenje koliko se Hrvatsku konstanto kritizira unutar nje same.
Predstojnica Krstičević je naglasila kako je ovo prvi u nizu okruglih stolova.“ Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao središnje tijelo nadležno za ovo područje, u suradnji s drugim tijelima državne uprave, podupirat će i dalje svaki oblik konstruktivne i učinkovite suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i u tom ćemo duhu nastaviti promicati i realizirati aktivnu državnu politiku i brigu Republike Hrvatske prema hrvatskim zajednicama u svijetu, a to će u konačnici dovesti i do još većeg broja povratka naših iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku, što nam je cilj“.
ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA:
· Hrvatski izvan Republike Hrvatske veliki su i značajan kapital Republike Hrvatske i ogroman potencijal za njen daljnji uspješan razvitak i razvoj. Na svim poljima.
· Migracije nisu nužno loše niti nužno konačne. Uz stjecanje profesionalnih iskustava donose i nove spoznaje. Stečena iskustva i znanja iseljenih Hrvata koji se budu vraćali doprinijet će izgradnji još bolje Hrvatske. Stoga je nužno njegovati dobre i zdrave odnose da se povezanost s Domovinom ne izgubi.
· Uz stvoreni zakonski i instuticionalni okvir te mogućnosti koje pružaju nove tehnologije, u narednom razdoblju će se intenzivirati i pojačati svekolika povezanost iseljene i domovinske Hrvatske
