Četvrti znanstveni stručni skup pod nazivom Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora održan je u listopadu u gradu Krku u Hrvatskoj.
Jadransko more opjevano kao biser koji predstavlja snagu, sreću i život, uslijed neodgovornog ljudskog djelovanja i promjene klime s ekstremnim vremenskim prilikama, također nastalim ljudskim djelovanjem, postaje sve više problematično zbog raznovrsnih zagađenja i evidentnog rasta površinske temperature.
Tako je naprimjer, početkom srpnja 2022. u Jadranskom moru izmjerena temperatura od rekordnih 30 stupnjeva Celzijusa. Oceani i mora koji sudjeluju u formiranju klime na Zemlji i koji su poznati kao regulatori klime na Zemlji postali su i sami ugroženi što može imati dalekosežne posljedice na život na Zemlji bez obzira koliko ljudi žive daleko i od mora i od oceana. Oceani s morima čine jednu cjelinu, pa tako i Jadransko more ne može se promatrati izolirano jer horizontalno i vertikalno kretanje oceanske vode neprekidno povezuje sve dijelove.
Sve što se događa, sve promjene bilo gdje u svjetskom moru odrazit će se svakako i u Jadranu. Ujedinjeni narodi su 2021. proglasili desetljeće oceanske znanosti za održivi razvoj kako bi se podržali napori da se djeluje na promjenu procesa pogoršanja zdravlja oceana kako bi se njegovo stanje oporavilo, te kako bi se okupili dionici svih zainteresiranih skupina u svijetu, u jedan zajednički okvir koji bi osigurao da znanost o oceanima može u potpunosti podržati zemlje u stvaranju poboljšanih uvjeta za održivi razvoj oceana.
U Hrvatskoj je nedavno u gradu Krku održan (6. – 8. listopada 2023.) IV. znanstveni stručni skup pod nazivom Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora koji je ove godine bio u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti.
Pokroviteljstvo predsjednika RH i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH
Ovaj Skup s istim nazivom kao i prethodni 2022. godine zbog skoro alarmantne situacije u Jadranskom moru i priobalju izuzetno je važan o čemu svjedoči i po drugi put preuzeto pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića a ove godine po prvi put i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja RH bio je osobno sudionik Skupa što je svakako doprinijelo njegovoj vrijednosti, sudjelujući kao predavač i važan sudionik u raspravama, osvjetljavajući sve okvire za proglašenje jednog područja zaštićenim.
O samom Skupu rekao je kako se radi o izuzetno vrijednoj temi, pohvalio njegovo otvaranje prema javnosti i istaknuo važnost djelovanja na svijest društva. Naglasio je i kako projekt Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom koji je upravo bio okončan trebao biti napravljen prije pedeset godina ali kako je dobro što je i sada.
Prva dva Skupa 2020. i 2021. godine, organizirana od udruge Eko Kvarner bila su više kao aktivnost organizatora s ciljem očuvanja staništa plemenite periske te poznavanja i razumijevanje funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora, ali zahvaljujući prvenstveno Milvani Arko-Pijevac, predsjednici Organizacijskog odbora i prof.dr.sc.Tatjani Bakran-Petricili, predsjednici Znanstvenog odbora Skup je dosegao veličinu od pedeset sudionika, sa sudjelovanjem znanstvenika iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Švicarske kao i nekoliko njih koji su iz Hrvatske a rade u inozemstvu.
Također je značajno što je Skup interdisciplinarni s odazivom znanstvenika ne samo s prirodoslovnog područja i već i s drugih područja kao što je bilo sudjelovanje predstavnika Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva obrane Republike Hrvatske sa zanimljivom temom Vojne aktivnosti uz očuvanje ekosustava Jadrana.
Sinergija znanosti i umjetnosti
Ove godine je posebna pažnja posvećena i sinergiji znanosti i umjetnosti tako da je uz jedno predavanje na ovu temu bio održan i glazbeni nastup znanstveno-muzičkog sastava “Impact Factor” s Instituta Ruđer Bošković s skladbama na temu zaštite okoliša. Posebnost ovogodišnjeg Skupa je da je u njegovoj organizaciji otvorena i izložba zagrebačke slikarice Mirjane Vajdić sa slikama inspiriranim znanstvenim istraživanjima Rogozničkog jezera, u narodu poznatog kao Zmajevo Oko što je lijep primjer suradnje umjetnosti sa znanošću.
Glazba je unijela živost a izložba novi estetski doživljaj i pobudila razmišljanja o zaštiti Rogozničkog jezera kao jedinstvenog fenomena na obali Jadrana koje po dosadašnjim istraživanjima postaje sve više anoksično s drastičnim nestankom podvodnih organizama.
Jedna posebna sekcija ovogodišnjeg Skupa bila je posvećena upravo istraživanju Rogozničkog jezera povodom završetka tridesetogodišnjeg projekta ( Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu) Instituta Ruđera Boškovića pod vodstvom dr.sc. Irene Ciglinečki- Jušić.
Uz slike Mirjane Vajdić postavljeno je i nekoliko impresivnih fotografija nekadašnjeg podvodnog svijeta Rogozničkog jezera, Donata Petriciolia jer su za suradnju sa znanošću i njenu popularizaciju pozvani svi umjetnici i filmski stvaraoci pored novinara i svih informativnih medija.
Potrebno je više istraživanja i prikupljanja podataka
Jadransko more je ugroženo na različite načine ali o stvarnom stanju nedostaje puno podataka. Uvjerenje je jedno, a znanstvena obrada drugo, moglo se čuti tijekom izlaganja.
Predavači su kroz svoja istraživanja došli do niza saznanja koja su iznijeli kroz predavanja. Evidentno površinsko povećanje temperature te promjene gustoće i saliniteta vode zbog utjecaja klimatskih promjena može dovesti do promjene razmjene toplih površinskih i hladnih dubinskih vodenih masa što bi moglo imati dalekosežne posljedice.
Povećanje temperature dovodi do izravnog utjecaja na morske organizme, kao što je poremećaj u postizanju uobičajene veličine tijela što je zapaženo kod pelagijske ribe, vrste riba bez stalnih staništa. Povišene temperature pogoduju širenju patogenih vrsta te stranih invazivnih vrsta dospjelih iz toplijih mora kroz Sueski kanal što je okarakterizirano kao najveća prijetnja raznolikosti morskih vrsta.
Balastne vode, koje teretni brodovi s malo ili nimalo tereta obično morskom vodom pune specijalne kontejnere kako bi održali stabilnost broda i tu vodu ispuštaju u obalne vode ili u odredišnoj luci također su način na koji strane vrste dospijevaju u Jadransko more jer ta voda može sadržavati jajašca i larve invazivnih vrsta ali i patogene vrste. Ohrabrujuće je što postoji mogućnost praćenja eventualnog unošenja tih vrsta kao i otkrivanja štetnih autohtonih vrsta uvođenjem monitoringa luka.
Povećanje plastike u ukupnom morskom otpadu ljudskog podrijetla u Jadranskom moru također je čimbenik koji ugrožava ekosustave. Istraživanje u području Elafita u blizini Dubrovnika je pokazalo da je to područje posebno izloženo morskom otpadu. Uz krupni plastični otpad i mikroplastika je velika prijetnja za morske organizme. Za sada je utvrđena samo u crijevima istraživanih vrsta riba, ali to ne znači da mikroplastika neće ući i u lanac prehrane.
Zanimljiva predavanje bilo je o slanim močvarama, konkretno o stanju u močvari Karinskog mora.
Slane močvare koje su se uglavnom isušivale, prepoznate su kao koristan čimbenik u smanjenju utjecaja klimatskih promjena zbog njihove sposobnosti apsorbiranja organskog ugljika, koji se naziva plavi ugljik kada je već pohranjen u biljkama i sedimentu ispod njih.
Problem plaža kroz predavanja razmatrano je s pravnog aspekta, ali i s aspekta mehaničkog uništavanja staništa pri nasipavanju umjetnih plaža i dohranjivanja umjetnih i prirodnih plaža. Nasipavanje i dohranjivanje plaža često se provodi kamenim materijalom s velikim udjelom praha koji ima negativan učinak na morski okoliš i na ekosustave što se utvrdilo istraživanjem.
U kontekstu nasipavanja plaža zanimljiva je bila napomena prof. Ljubomira Mišćevića sa Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu čije predavanje se odnosilo na arhitekturu visoke energetske učinkovitosti i ugljične neutralnosti u funkciji prilagodbe na klimatske promjene, kako je bolje nove materijale, dobivene iz bio otpada koji vežu i upijaju CO2 a otporni su na visoke temperature i promjene okoliša bolje koristiti za izgradnju građevinskih objekata nego za izgradnju umjetnih plaža. O korištenju tog materijala za nasipanje plaža nije bilo spomenuto ni u jednom predavanju što ne znači da se ne provodi.
Fenix-magazin/SČ/Jasna Lovrinčević
