Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša piše u proslovu kako se ovim novim prijevodom Biblije nastojalo pružiti tekst koji je vjeran izvorniku, a istovremeno pristupačan i razumljiv suvremenom čitatelju.

“Muškarcima i ženama našega vremena koji, suočeni s nesigurnostima i brzim promjenama sve više tragaju za duhovnošću i dubljim smislom života, ovaj prijevod može pomoći da uđu u dinamizam nepokolebljive i nepromjenjive Božje riječi, pružajući im sigurno utočište u svim životnim okolnostima”, piše zagrebački metropolit.

Nakladnici napominju kako je nova hrvatska katolička Biblija rezultat više od dvadeset godina marljivoga zajedničkoga rada vrsnih biblijskih stručnjaka, mahom s hrvatskih katoličkih teoloških fakulteta.

Novi hrvatski prijevod Biblije ima službena crkvena odobrenja Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH (BK BiH).

Riječ je, ističu, o prvom cjelovitom katoličkom prijevodu Svetoga pisma prevedenom izravno s izvornika – hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga – oblikovanom tako da bude vjeran izvorniku, a istodobno pristupačan suvremenom čitatelju.

Naglašavaju kako je posebna pažnja posvećena jasnoći i razumljivosti teksta, uz uvode i bilješke koji objašnjavaju manje poznate biblijske pojmove, mjerne jedinice i izraze, čime se olakšava osobno proučavanje, molitva i rad u biblijskim skupinama.

Prije svake biblijske knjige, dodaju, nalazi se kratki uvod da olakša razumijevanje i potakne na čitanje. Grafičko oblikovanje je pregledno i čitko te omogućuje jednostavno snalaženje u tekstu, napominju nakladnici.

Prvo izdanje, ističu, tiskano je u limitiranom izdanju na najfinijem biblijskom papiru i opremljeno kvalitetnim platnenim uvezom s prošivenim rubom, ističu i dodaju kako vizualno oblikovanje stiliziranim granama masline oblikuje oko naslova prepoznatljiv hrvatski zemljopisni oblik, koji se proteže na naslovnici i hrptu, simbolizirajući prevoditeljski tim iz svih hrvatskih krajeva, ujedinjen u ovom velikom vjerskom i kulturnom poduhvatu.

Božo Lujić uredio je knjige na hebrejskom i aramejskom, a Mato Zovkić knjige na grčkom jeziku. Redaktor za hebrejski jezik bio je Kotel Dadon, a hrvatsku stilizaciju obradili su Marko Alerić i Boris Beck.

Na prijevodu su radili prevoditelji Danijel Berković, Niko Bilić, Mario Cifrak, Ivan Dugandžić, Mladen Horvat, Anđela Jeličić, Stipe Jurić, Stipo Kljaić, Goran Kühner, Božo Lujić, Angelo Maly, Vinko Mamić, Dragutin Matak, Davorin Peterlin, Domagoj Runje, Ivan Šporčić, Darko Tepert, Darko Tomašević, Dubravko Turalija, Bruna Velčić, Marinko Vidović, Karlo Višaticki i Mato Zovkić.

Fenix-magazin/SČ/Hina