Hrvatska je na protjerivanje svog diplomata iz Srbije mogla reagirati samo recipročnom mjerom, poručio je u srijedu u Skoplju hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodavši kako odluka Beograda “nije produktivna”.
“Meni je žao zbog toga. Hrvatska je mogla reagirati samo recipročnom mjerom iste prirode, istog sadržaja prema srbijanskom diplomatu u Zagrebu”, kazao je.
“Što je radio hrvatski diplomat? Pretpostavljam kao i svi hrvatski diplomati – svoj posao“, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i premijerom Albanije Edijem Ramom, premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem nakon sastanka u Skoplju.
Riječ je o neformalnom sastanku šefova država i vlada članica NATO-a iz jugoistočne Europe sa Stoltenbergom.
Milanović je ocijenio kako protjerivanje hrvatskog diplomata “nije produktivna mjera”.
“Ne doprinosi očuvanju postojeće razine odnosa koja nije baš visoka, mogla bi biti viša”, kazao je Milanović.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u utorak je recipročnim protjerivanjem Petra Novakovića, savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, odgovorilo na protjerivanje hrvatskog diplomata iz Srbije.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije (MSP) u ponedjeljak je nepoželjnom osobom proglasilo prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji Hrvoja Šnajdera jer je “grubo izišao oz okvira diplomatskih normi”, kako je priopćio srbijanski MSP, a provladini srbijanski mediji navode da je protjeran zbog špijuniranja.
Na pitanje novinarke može li se odluka Beograda povezati s time što predstoje izbori u Srbiji, Milanović je odgovorio: “Slažem se s vama, u Srbiji su stalno izbori i dobro je dok su izbori”.
Stoltenberg je na konferenciji za medije kazao kako ne postoji izravna vojna prijetnja državama članicama NATO-a.
No, zabrinutost izazivaju, kazao je glavni tajnik NATO-a, “secesionističke prijetnje u BiH”, napetosti na Kosovu i zamrznuti razgovori o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, pri čemu je istaknuo da bi uspostava Zajednice srpskih općina mogla biti “važan korak naprijed”.
“Na zapadnom Balkanu stabilnost ovisi o tome da sve strane odaberu dijalog i diplomacijue ispred konflikta i kaosa”, kazao je Stoltenberg.
Milanović je podržao prijedlog albanskog premijera Edija Rame za uspostavom formata pod okriljem NATO-a koji bi obuhvaćao članice iz jugoistočne Europe i tri zemlje koje to nisu (Srbija, BiH i Kosovo).
“To je na neki način korak dalje od Inicijative Brdo-Brijuni”, kazao je Milanović.
Stoltenberg spomenutim samitom završava četverodnevnu turneju po državama jugoistočne Europe.
U prijestolnicama Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije ranije je razgovarao s državnim vrhom tih zemalja.
Fenix-magazin/MD/Hina
