Unatoč uvriježenom mišljenju da su najopasnije nesreće one na autocesti, statistika pokazuje drugačije – većina smrtonosnih nesreća u Njemačkoj 2024. dogodila se na seoskim cestama (oko 60 %), a ne na autocestama. No autoceste i dalje izazivaju strah jer se vozi velikim brzinama.
Lijeva traka: brza, ali ne i najopasnija po broju nesreća
Mnogi misle da je lijeva traka najopasnija jer se vozi brzo i jer je vole rizični vozači. No samo 5 % svih nesreća na autocestama događa se upravo tamo. Ipak, kad do nesreće dođe – one su ozbiljne zbog velike brzine.
Najviše nesreća ipak na desnoj i srednjoj traci
Većina nesreća događa se na desnoj i srednjoj traci, posebno u situacijama poput:
· naleta na kraju zastoja, osobito s kamionima,
· promjena trake – jer se na srednju prelazi s obje strane,
· spajanja s ulaznih i izlaznih traka.
Najčešći uzrok: neprilagođena brzina
Iako mnogi ne prekoračuju ograničenja, neprilagođena vožnja vremenskim uvjetima (npr. kiši) dovodi do većine nesreća. Brzina uvelike utječe na težinu posljedica:
· pri 100 km/h udar u čvrstu prepreku gotovo ne ostavlja šanse za preživljavanje,
· pri 120 km/h drastično pada šansa preživljavanja u sudaru s drugim vozilom.
Statistika pokazuje da je svaka druga smrt na autocesti povezana s prekomjernom ili neprimjerenom brzinom.
Fenix-magazin/IK
