Preostaje pet dana do službenog početka hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Uoči sjednice Vlade u petak, na kojoj će biti usvojen program za taj važnu zadaću, N1 je razgovarao s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Ipak, 1. siječnja zapravo se ništa posebno neće dogoditi.
“5. prosinca bili smo domaćini predsjedniku Europskog parlamenta Sassoliju i predstavnicima političkih grupacija Europskog parlamenta, tako da je to bio uvod u naše predsjedanje. 1. siječnja doista je formalni početak, međutim, mi smo u triu. Preuzimamo od Finske, 18. prosinca usvojili smo okvirni zajednički program, na kojem baziramo naše predsjedanje predsjedanja”, kazao je Gordan Grlić Radman.
Prve prave aktivnosti počinju nekoliko dana kasnije.
“9. i 10. siječnja u Zagreb dolazi Europska komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen. Bit će to važan sastanak. Dan dva prije bit ćemo domaćini za preko 60 stranih novinara koji će razgovarati s hrvatskim službenicima.
14. siječnja hrvatski premijer Andrej Plenković predstavit će program hrvatskog predsjedanja u Strasbourgueuropski parlament pred Europskim parlamentom, a 15. siječnja bit će koncert na kojem će se Hrvatska predstaviti sa svojom kulturnom baštinom, baroknom glazbom naših istaknutih glazbenih umjetnika.
To je potvrda međunarodnog legitimiteta Hrvatske. Time ćemo jačati vanjskopolitički utjecaj, dobit ćemo važno priznanje. Dakako da imamo potencijal i kapacitete odraditi taj važan posao, koji nije samo administrativne naravi. Odradit ćemo velik posao, europski posao i tako afirmirati hrvatske nacionalne interese. Porast će rejting Hrvatske, podrazumijeva se i dobra investicijska klima, odmah će porasti dionice na burzi. Hrvatska će tih šest mjeseci biti u središtu pozornosti.”
Što je prioritet?
“Demografija, budućnost Europe – sazivanje konferencije o budućnosti Europe. želimo osnažiti europsku uniju u ovom svijetu punom izazova. Želimo imati prosperitetno i stabilno susjedstvo, što je u interesu i Hrvatske i Europske unije. Dakako da nam je u interesu europska budućnost Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije, Kosova, Crne Gore. Jer njihova sigurnost i stabilnost znači i europsku stabilnost.”
Važno je, kaže, i da se donese kohezijski proračun, da možemo prosperirati od kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike.
“Želimo da proračun bude veći i da se smanji neujednačenost između bogatih i manje bogatih članica Europske unije. Tu je i borba protiv klimatskih promjena. Aplicirali smo za ulazak u šengenski prostor, prema tome tu je i pitanje migracija. Hrvatska se fantastično odnosi prema pitanju ilegalnih migracija.”
Fenix-magazin/MD/N1
