Veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić odao je danas u ranim poslijepodnevnim satima počast žrtvama Bleiburške tragedije polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika na Lojbaškom polju.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji danas je medijima poslalo sljedeće priopćenje:
„U povodu spomendana žrtvama Bleiburške tragedije 15. svibnja 2023. veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić odao je danas u ranim poslijepodnevnim satima počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika na Lojbaškom polju.
Veleposlanik Glunčić položio je vijence i u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskoga Sabora Gordana Jandrokovića i izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
U večernjim satima veleposlanik Glunčić nazočit će misi zadušnici u župnoj crkvi u Bleiburgu. Misno slavlje predvodio je dr. fra. Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, uz mnoge nazočne koncelebrante, te Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu”.
Vezano za komemoraciju u Bleiburgu, Veleposlanstvo RH u Beču poslalo je austrijskim medijima posebno priopćenje, s dodatnim pojašnjenjem, zašto se komemorira Bleiburškim žrtvama, u kojem stoji:
“Na spomendan žrtvama Bleiburga 15. svibnja, Hrvatska, a time i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji, obilježava veliku humanitarnu tragediju neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Više desetina tisuća ljudi, u prvom redu Hrvata, ali i pripadnika drugih nacionalnosti, ubijeno je u dugom maršu smrti koji je krenuo od Lojbaškog polja, a njihovi su posmrtni ostaci zakopani po šumama Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugim mjestima na području zemalja bivše Jugoslavije.
Pritom se ne smije zaboraviti da na Bleiburgu nisu stradali isključivo sudionici rata kojima se paušalizirano pripisuje krivnja, kao što to neke austrijske grupacije rado žele prikazati u javnosti. U maršu smrti stradao je i velik broj civilnog stanovništva, obitelji s djecom, mladih, predstavnika ondašnjih crkvenih i ostalih institucija, ratnih izbjeglica te razoružanih regruta koji su pod utjecajem propagande izbjegli u Austriju i na Bleiburgu se predali zapovjedništvu britanske vojske, a koja ih je, potom, predala Jugoslavenskoj armiji.
Način na koji su izvršena ubojstva, gledano iz perspektive kršenja ljudskih prava, i onda je, kao i danas, bio i ostao strašan zločin. I u tom se svjetlu mora promatrati i razumjeti smisao komemoracije u Bleiburgu.
Želimo jasno naglasiti kako Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji najoštrije osuđuje svako nastojanje određenih grupacija, odnosno pojedinih osoba, koji iz bilo kojeg razloga pokušavaju zlouporabiti komemoraciju u Bleiburgu za propagiranje svojeg ekstremističkog svjetonazora odnosno jedne propale ideologije.
Tim su više bili iritirajući i potpuno neprihvatljivi pokušaji pojedinih sudionika prošlogodišnjih okupljanja, koji žive u prošlosti i kojima je sjećanje na žrtve u drugom planu, da instrumentaliziraju i prisvoje komemoraciju u svrhu plasiranja svoje ideologije u javnom prostoru. Takva manipulacija osnovne ideje i namjere komemoracije doprinijela je etiketiranju svih sudionika dosadašnjih okupljanja na Bleiburgu fašistima. To je nedopustiva i bolna uvreda za sve one koji su u poratnim strahotama izgubili svoje bližnje, ali i jednako tako i za sve Hrvatice i Hrvate, kako u Austriji tako i u Hrvatskoj i šire, koje pogađa sudbina Bleiburških žrtava
U svjetlu najnovijih događanja oko Bleiburga, nedopustiva je i bolna i svaka usporedba hrvatskog povijesnog grba s početnim bijelim poljem s kukastim križem ili drugim simbolima zločinačke mašinerije nacionalsocijalizma. Komentari pojedinih predstavnika medija kako se „SS simbol pretvara u bezopasni, srednjovjekovni grb” potpuno su neutemeljeni. Kukasti križ predstavlja ideologiju i politiku, hrvatski grb s početnim bijelim poljem bio je legitiman i često korišten državni simbol kroz povijest, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji, gdje nije bio zabranjen i ponekad se koristio u kombinaciji s crvenom zvijezdom. Dakle, jednako su korišteni grbovi s početnim bijelim i crvenim poljem. Kao sastavni dio heraldike Habsburške monarhije i od svog prvog prikaza na tzv. „Tornju grbova“ u Innsbrucku 1499. godine, grb s početnim bijelim poljem se i danas prikazuje na mnogim povijesnim građevinama.
Nije sporno kako upotreba grba u kombinaciji sa drugim simbolima fašističke ideologije ima drugu konotaciju i kao takva nije prihvatljiva. Uklanjanjem spornog hrvatskog natpisa trebala je biti riješena kontekstualna problematika.
Nažalost, lokalne vlasti naknadno su uklonile i povijesni hrvatski grb što je u austrijskoj javnosti stvorilo pogrešan dojam da je grb s početnim bijelim poljem, koji je stoljećima bio obilježje hrvatskog identiteta, zabranjeni fašistički simbol. Takvi paušalni stavovi često dovode, u prvom redu u neupućenom dijelu austrijske javnosti, do stigmatizacije Hrvatske i njezinih građana, a što se nepovoljno može odraziti na percepciju i ugled hrvatske zajednice u Austriji.
Nazočnost Veleposlanstva na polaganju vijenaca 12. svibnja 2023. i na svetoj misi u Bleiburgu isključivo je znak sjećanja na desetke tisuća ljudi ubijenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a čija se sudbina desetljećima prešućivala.
Svaki nacionalizam, fašizam, antisemitizam, ideje i ideologije povezane s njima, pokušaji povijesnog revizionizma i rasizam ne samo da su za osudu, već se protiv njega treba boriti na svaki način, ponajprije njegovanjem kulture sjećanja i obrazovanjem mladih generacija“.
Fenix-magazin/SČ/Snježana Herek
