Podno zidina utvrde Gvozdansko obilježena je 445. godišnjica herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela od turskih osvajača, te slavne pogibije branitelja ove utvrde 1578. godine.
Tim povodom u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u nedjelju je održano misno slavlje koje je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, nakon čega je održan mimohod i komemoracija žrtvama.
Tijekom svete mise i komemoracije bilo je riječi o herojskoj pogibiji hrvatskih branitelja Gvozdanskog, koja je postala povijesni simbol domoljublja i otpora agresoru.
Starohrvatsku utvrdu Gvozdansko podigli su hrvatski plemenitaši Zrinski. U njemu je Nikola Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ta utvrda je u 16. stoljeću bila brana pred najezdom turskih osvajača. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela više bezuspješna pohoda na tu junački branjenu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon tromjesečne opsade i petog pohoda, pod vodstvom Ferhat-paše, bez otpora ušli u utvrdu.
Prema dostupnim podacima iz tog vremena, utvrdu Gvozdansko branilo je 300 branitelja sastavljenih od pedesetak Zrinskih vojnika i oko 250 seljaka i rudara sa svojim obiteljima. Na drugoj strani našla se vojska od oko deset tisuća turskih napadača potpomognuta vlaškim četama.
Kada su nakon nekoliko bezuspješnih napada, osmanlije napokon 15. siječnja bez otpora ušli u kaštel, u njemu su zatekli razrušeni grad u kojem su na svojim borbenim položajima bila mrtva tijela smrznutih branitelja izmučenih glađu i nezapamćenom hladnoćom, koji su svjesno pošli u smrt. U gradu nisu zatekli ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva.
Zbog toga se herojska pogibija branitelja nerijetko naziva “Hrvatskim Alamom”.
Kako i ranijih godina, komemorativnoj su svečanosti, bili nazočni pripadnici braniteljskih i povijesnih udruga, te brojni hodočasnici iz cijele zemlje.
Fenix-magazin/SIM/Hina
