Prema istraživanju koje je prije nekoliko dana objavio Eurostat, Hrvatska je i u 2023. bila pri vrhu popisa država Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi napuštanja roditeljskog doma.
Prema tom popisu, muškarci u Hrvatskoj od roditelja odlaze tek s 33,3 godine, a žene s 30,2 godine.
Riječ je o podatcima koji se pribavljaju tijekom istraživanja radne snage EU (EU-LFS), a prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma predstavlja onu dob u kojoj 50 posto populacije više ne živi u kućanstvu s roditeljima.
Godine 2023. mladi diljem EU-a napustili su roditeljski dom u prosjeku u dobi od 26,3 godine, što je pad u odnosu na 26,4 godine godinu prije.
Najvišu prosječnu dob od 30 i više godina bilježe Hrvatska (31,8 godina), Slovačka (31,0), Grčka (30,6), Španjolska (30,4), Bugarska i Italija (obje 30,0). Nasuprot tome, najniža prosječna dob, svi ispod 23 godine, zabilježena je u Finskoj (21,4 godine), Švedskoj i Danskoj (obje 21,8) i Estoniji (22,8).
Jedna četvrtina mladih živi u prenapučenim kućanstvima
Godine 2023. 26,0% mladih u dobi od 15 do 29 godina u EU živjelo je u prenapučenim kućanstvima. Stopa prenapučenosti mladih bila je 9,2 postotna boda (pp) viša od stope prenapučenosti ukupnog stanovništva (16,8%).
Na razini zemlje Rumunjska (59,4%), Bugarska (55,3%) i Latvija (54,8%) imale su najveću stopu prenapučenosti mladih. Nasuprot tome, najniže stope zabilježene su na Malti (3,9%), Cipru (4,0%) i Irskoj (4,4%).
U svim zemljama EU-a stopa prenapučenosti bila je veća za mladu populaciju nego za ukupnu populaciju, pri čemu je u 11 zemalja EU-a razlika veća od 10 postotnih bodova.
Najveće razlike između stopa prenapučenosti za mlade i ukupnog stanovništva uočene su u Bugarskoj (+20,4 pp), Rumunjskoj (+19,4 pp) i Grčkoj (+18,5 pp). S druge strane, najmanje razlike zabilježene su u Irskoj (+0,5 pp), Malti (+1,5 pp) i Cipru (+1,8 pp).
Fenix-magazin/MD/