Od ponoći su u Europskoj uniji na snazi znatno stroža pravila u području azila i migracija. Nova reforma zajedničkog europskog sustava azila trebala bi omogućiti brže postupke obrade zahtjeva za azil, učinkovitije vraćanje osoba bez prava na zaštitu te bolju raspodjelu odgovornosti među državama članicama.
Nakon višegodišnjih pregovora i političkih prijepora, države članice postigle su dogovor o pravilima kojima se nastoji odgovoriti na izazove migracijskih kretanja i smanjiti pritisak na zemlje na vanjskim granicama Europske unije.
Borba protiv sekundarnih migracija
Jedan od ključnih ciljeva reforme jest suzbijanje takozvanih sekundarnih migracija, odnosno daljnjeg kretanja tražitelja azila iz država prvog ulaska, poput Grčke i Italije, prema zemljama poput Njemačke ili Francuske.
Takva praksa godinama je izazivala napetosti među članicama EU-a. Dok su države na vanjskim granicama upozoravale da su prepuštene same sebi u suočavanju s velikim brojem dolazaka, zemlje poput Njemačke i Francuske inzistirale su na poštovanju postojećih pravila o nadležnosti za vođenje azilnih postupaka.
Prema tim pravilima, za obradu zahtjeva za azil odgovorna je država članica u kojoj je osoba prvi put registrirana nakon ulaska u Europsku uniju. U praksi su se, međutim, pojedine države često protivile povratku migranata koji su već nastavili put prema drugim članicama.
Više zanimljivosti: GDJE ODLAZE NAJOBRAZOVANIJI IMIGRANTI?: Pogledajte koje zemlje privlače stručnjake, a tko drži dno ljestvice
Novi mehanizam solidarnosti
Kako bi se postigla ravnoteža između odgovornosti i solidarnosti, novi Zajednički europski sustav azila (GEAS) uvodi mehanizam pomoći državama koje su izložene najvećem migracijskom pritisku.
Prema novim pravilima, države članice moći će pružati potporu kroz financijske doprinose, materijalnu pomoć ili preuzimanje dijela tražitelja azila. Cilj je rasteretiti zemlje na vanjskim granicama Unije i osigurati pravedniju raspodjelu tereta.
Europski povjerenik za migracije Magnus Brunner izjavio je da novi sustav jača povjerenje među državama članicama te Europskoj uniji daje veću kontrolu nad upravljanjem migracijama.
Njemačka privremeno oslobođena doprinosa
Za tekuću godinu Njemačka neće morati davati dodatni doprinos već dogovorenom fondu solidarnosti. Razlog tome je činjenica da joj se priznaje velik broj tražitelja azila za koje su, prema pravilima, prvotno bile nadležne druge države članice.
U mnogim slučajevima rokovi za njihov povratak u zemlje prvog ulaska već su istekli, zbog čega je Njemačka preuzela odgovornost za vođenje postupaka. Slična situacija zabilježena je i u Francuskoj.
Ubrzani granični postupci
Važan dio reforme predstavljaju i ubrzani granični postupci, kojima bi se trebalo smanjiti opterećenje nacionalnih azilnih sustava.
Prvenstveno će se primjenjivati na osobe za koje se procijeni da imaju male izglede za dobivanje međunarodne zaštite. Takvi postupci trajat će najviše 12 tjedana.
Tijekom tog razdoblja podnositelji zahtjeva mogli bi biti obvezni boraviti u posebnim prihvatnim centrima bez mogućnosti slobodnog napuštanja objekata. Takve centre već su uspostavile ili ih pripremaju države članice na vanjskim granicama Europske unije.
Veća kontrola nad migracijama
Europske institucije očekuju da će novi sustav pridonijeti učinkovitijem upravljanju migracijama, smanjenju zloupotreba azilnog sustava i jačanju suradnje među državama članicama.
Istodobno, provedba reforme bit će pažljivo praćena jer će njezin uspjeh uvelike ovisiti o spremnosti država članica da dosljedno primjenjuju dogovorena pravila i preuzmu svoj dio odgovornosti u zajedničkom europskom pristupu migracijama.
Fenix-magazin/MD/
