Od ovog ponedjeljka na nizozemskim autocestama vrijedi ograničenje brzine od 100 km/h – najniže u Europi. Vlada toj mjeri nije bila sklona, ali joj zbog prevelike količine dušikovih oksida nije preostalo ništa drugo, piše DW.
S gledišta vozača automobila objašnjenje novih pravila je jednostavno: Nizozemska je uvela jedno od najstrožih ograničenja brzine na svijetu. Od ovoga ponedjeljka (16.3.) na svim autocestama smije se voziti najviše 100 km/h, a noću, između 19 i 6 sati, na određenim je dionicama dopuštena brzina do 130 km/h. U Europi još samo Cipar i Norveška imaju tako stroga ograničenja brzine.
U Nizozemskoj je nezadovoljstvo veliko: anketa magazina EenVandaag pokazuje da se 46 posto ispitanika ne namjerava pridržavati novih propisa. Nizozemski mediji citiraju pojedine vozače koji kažu da su radije spremni platiti kazne za prekoračenje brzine.
Žrtva za „dušičnu krizu”
Razlog za uvođenje ovog strogog ograničenja je ekološke prirode. Nizozemska ima ogroman problem s dušikovim spojevima, kojih godišnje 50 kilograma po hektaru dospijeva u okoliš. To je neslavni rekord u cijeloj Europskoj uniji. EU-prosjek iznosi 15 kilograma.
Sam kemijski element dušik nije problem, dapače. On nam je, kao glavni sastojak Zemljine atmosfere i primjerice sastojak bjelančevina, potreban za život. Problematični mogu biti njegovi kemijski spojevi s vodikom ili kisikom. Amonijak zagađuje podzemne vode, dušikovi oksidi uzrokuju oboljenja dišnih putova: prema statistikama Europske agencije za okoliš u 2016. godini su uzrokovali 68.000 smrtnih slučajeva u EU-u. Zato su članice Unije dogovorile granične vrijednosti za različite štetne tvari u zraku, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Emisije dušikovih spojeva u Nizozemskoj toliko prekoračuju dopuštene granice, da se u toj zemlji već udomaćio pojam „dušična kriza”.
Desno-liberalna vlada premijera Marka Ruttea indirektno je čak doprinjela zaoštravanju situacije. Naime, ona je 2015. uvela pravila kojima se dopušta prekoračenje graničnih vrijednosti ako se ispuštanje dušika i njegovih spojeva štedi negdje drugdje. Europski sud je krajem 2018. utvrdio da je to protivno europskom pravu. Pola godine kasnije vladina pravila ukinuo je vrhovni nizozemski Upravni sud i zabranio građevinske projekte koji povećavaju količinu dušikovih spojeva.
Nepopularna mjera
No nizozemska vlada je uoči te konačne odluke već odobrila program za gradnju novih 75.000 stanova do kraja 2020. kako bi ublažila kroničnu nestašicu stambenog prostora. I kod gradnje se ispuštaju dušikovi spojevi. Budući da odustanak od tog programa nije dolazio u obzir, vlada je morala štedjeti negdje drugdje. Većina tih štetnih emisija dolazi iz poljoprivrede. Prema proračunima Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš, čak 46 posto. Zato sada poljoprivrednici moraju koristiti hranu za stoku koja sadrži manje bjelančevina kako bi se smanjila količina dušikovih spojeva u atmosferi. To još uvijek nije dovoljno za poboljšanje situacije, ali kršćanski demokrati, premijerov koalicijski partner blizak agrarnom sektoru, nisu bili spremni za veći ustupak.
Zato je bila nužna ušteda na području koje je na drugom mjestu po ispuštanju štetnih tvari: 11 posto dušikovih spojeva potječe iz cestovnog prometa. Rutteova desnoliberalna stranka VVD je obično naklonjena automobilskom lobiju – ona je prije nekoliko godina povećala ograničenje brzine na autocestama s dotadašnjih 120 na 130 km/h. No sada premijeru nije preostalo ništa drugo nego uvođenje ove nepopularne mjere. Lako je moguće da će VVD zbog toga izgubiti dio svojih birača.
4000 novih prometnih znakova
I tako je prije nekoliko dana na autoceste izašlo na stotine radnika. Prometni znakovi s dosadašnjim ograničenjem brzine su prepravljeni ili potpuno uklonjeni – postavljeno je oko 4.000 novih. Kasnije će na nekim mjestima biti postavljeni i prometni znakovi kojima se dopušta povećana brzina noću. Sve to će koštati oko 19 milijuna eura, bez poreza na dodanu vrijednost, izračunao je list Volkskrant.
Za ovu odluku vlade razlog nije prometno-sigurnosne, nego ekološke prirode. 70 posto ukupne količine dušika koja će se uštedjeti na cestama trebala bi nadoknaditi zagađenja koja prouzrokuje gradnja stanova, dok bi se 30 posto računalo za zaštitu prirode i okoliša. Za klimu bi to rigorozno ograničenje brzine trebalo imati još jedan pozitivan učinak: polaganija vožnja ne smanjuje samo emisiju dušikovih oksida, nego i ugljičnog dioksida.
U listopadu 2018. je jedan viši sud obvezao nizozemsku vladu na drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova. Tome bi moglo pridonijeti ovo ograničenje brzine, piše DW.
Fenix-magazin/IM/DW
