Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena od 12 do 30 godina, a njihov broj raste iz godine u godinu, upozorili su u ponedjeljak iz Dnevne bolnica za poremećaje prehrane Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan i Centra za poremećaje hranjenja BEA.
Mladi su sve ugroženiji poremećajima hranjenja, a mnogobrojna istraživanja pokazuju da mlade djevojke i mladići sve ranije odlaze na dijetu jer su nezadovoljni svojom tjelesnom masom. Procjenjuje se da je svojom težinom nezadovoljno oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina.
“Poremećaj hranjenja je psihički problem s visokom smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama, pogotovo kod adolescentica. Taj poremećaj prate i mnogobrojne predrasude, a njegovim je posljedicama pogođena i cijela pacijentova obitelj. Budući da broj pacijenata raste, poremećaj hranjenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem“, ističe psihijatar Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, jedine dnevne bolnice za liječenje anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj.
Jelena Balabanić Mavrović iz Centra BEA, koji je oboljelima i njihovim obiteljima nerijetko prva adresa na koju se javljaju, kaže kako im svakodnevni rad otkriva da su mladi pod sve većim pritiskom zbog fizičkog izgleda, pa je zbog toga iznimno bitno raditi na njihovu osvješćivanju o poremećajima hranjenja i njihovim posljedicama.
Poremećaji hranjenja zbog dijete
Velik broj poremećaja hranjenja ima ishodište u dijeti, no ona kod adolescentica povećava rizik od poremećaja hranjenja za 18 puta.
“Svaka dijeta uvijek ima barem jednu, ako ne i više ‘zabranjenih namirnica’ koje osoba ne bi smjela konzumirati. Upravo to često izaziva suprotan efekt. Osoba ima veliku želju konzumirati upravo tu namirnicu ili količinu hrane, a kada prekrši pravilo, osjeća se krivom i neuspješnom. To kod nekih psihički ranjivih pojedinaca otvara Pandorinu kutiju: osoba ima potrebu poništiti povraćanjem ili pretjeranim vježbanjem unesenu hranu ili količinu hrane, tako da se može razviti bulimija. Ako pak osoba ‘uspješno’ provodi dijetu, može postati pothranjena i nastupa anoreksija”, pojašnjava nutricionistica Maja Žanko iz Centra BEA.
U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan liječe se punoljetne osobe, a najmlađe pacijentice dolaze s 18 godina. Program traje između tri i šest mjeseci, a obuhvaća terapijske sadržaje svakog radnog dana u tjednu. Kako bi se osoba uspješno izliječila, s njom radi multidisciplinarni tim od osam stručnjaka – od psihoterapeuta do kuhara.
Fenix-magazin/IM/Hina
