Danska je odlučila otići da će njezini građani moći otići u mirovinu sa 70 godina. U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu otići u mirovinu sa 60 godina.
Dobna granica za mirovinu u Njemačkoj postupno će se povećati na 67 godina do 2031. Samo će nekoliko skupina moći otići u mirovinu prije 67. godine. Većina ljudi u Njemačkoj može se ranije umiroviti samo uz smanjenje mirovine, najranije sa 63 godine. Ono o čemu se u Njemačkoj samo raspravlja, već je stvarnost u drugim zemljama: još viša dobna granica za mirovinu.
Danska je odlučila kako njezini građani mogu otići u mirovinu tek sa 70 godina. Svatko tko je rođen nakon 31. prosinca 1970. može se umiroviti tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder s ovom dobnom granicom za mirovinu. Ali koja je zapravo dobna granica za mirovinu u drugim europskim zemljama?
Kolika je dob za umirovljenje u drugim zemljama EU?
Od 2006. godine mirovine u Danskoj povezane su s očekivanim životnim vijekom. Kad bi dob za umirovljenje bila povezana s očekivanim životnim vijekom i u Njemačkoj, umirovljenje sa 70 godina moglo bi i ovdje biti prijetnja u budućnosti, pišu njemački mediji.
Međutim, umirovljenje sa 68 i 69 godina je realnije, jer bi se dobne granice za umirovljenje dosegle mnogo ranije.
Međutim, daljnje povećanje dobi za umirovljenje u Njemačkoj trenutačno je samo u raspravi. Dok Danska prednjači s umirovljenjem sa 70 godina, još uvijek postoje neke zemlje u kojima je dob za umirovljenje znatno niža.
U nekim zemljama postoje čak i razlike u dobi za umirovljenje između muškaraca i žena: u nekim zemljama žene mogu otići u mirovinu već sa 60 godina.
Kolika je dobna granica za umirovljenje u europskim zemljama?
Zemlja i dob za odlazak u mirovinu
Belgija – Od 67 godina, postupno povećanje do 2030.
Bosna i Hercegovina – Nema jedinstvene dobi za odlazak u mirovinu, između 60 i 65 godina, ovisno o raznim čimbenicima
Bugarska – Postupno povećanje dobi za žene na 63, muškarce na 65 godina
Danska – Od 70 godina, prilagođeno očekivanom životnom vijeku
Njemačka – Od 67 godina, postupno povećanje dobi za umirovljenje do 2031.
Estonija – Postupno povećanje na 65 godina do 2026.
Finska – 65 godina
Francuska – 64 godine
Grčka – Od 62 godine
Irska – Postupno povećanje dobi na 68 godina do 2028.
Italija – 67 godina, povećanje povezano s očekivanim životnim vijekom
Hrvatska – Umirovljenje sa 65 godina za muškarce, povećanje na 65 godina za žene do 2029.
Latvija – Povećanje dobi na 65 godina do 2026.
Litva – Regionalne razlike, između 63 i 65 godina
Luksemburg – Od 65 godina
Nizozemska – Od 67 godina povezano s očekivanim životnim vijekom
Norveška – Od 67. godine
Austrija – 61 godina za žene, 65 godina za muškarce
Poljska – Žene od 60. godine, muškarci od 65. godine
Portugal – Od 66. godine
Rumunjska – Žene od 61. godine, muškarci od 65. godine
Švedska – od 66. godine, sa smanjenjem od 62. godine
Srbija – Žene od 63,5 godina, muškarci od 65. godine
Slovačka – Od 64. godine
Slovenija – Postupno povećanje: 62 godine s 40 godina rada, 67 godina s najmanje 15 godina rada
Španjolska – Postupno povećanje na 67 godina do 2027.
Češka – 65 godina
Mađarska – 65 godina
Od 60. do 70. godine: Velike razlike u dobi za odlazak u mirovinu
Usporedba koji su kreirali njemački mediji pokazuje da mirovinski sustavi u Europi nisu nimalo ujednačeni. Na primjer, neke zemlje imaju različite dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Duljina vremena u kojem radnici moraju uplaćivati u mirovinske fondove da bi ostvarili pravo na mirovinu također se znatno razlikuje.
U nekim zemljama EU-a određene skupine mogu se umiroviti i ranije; dob za umirovljenje postupno se prilagođava, kao u Njemačkoj. U većini zemalja, kao i u Njemačkoj, prijevremeno umirovljenje je moguće uz popuste, a postoje i posebni propisi za dugotrajno osigurane osobe.
No, ne postoje samo velike razlike u dobi za umirovljenje, već je očita i razlika u visini mirovina.
Fenix-magazin/SČ