Više od dvadeset godina nakon uvođenja sustava Riester mirovine, privatna mirovinska štednja u Njemačkoj nalazi se pred velikom reformom.
Prema planu savezne vlade, od 1. siječnja 2027. trebao bi biti uveden takozvani depozit za mirovinsku štednju (Altersvorsorgedepot), državno poticani investicijski račun namijenjen dugoročnoj štednji na tržištu kapitala. Cilj reforme je smanjenje birokracije, veći potencijal prinosa te jednostavniji sustav poticaja.
Zakonski prijedlog već je upućen u parlament, a o njemu su se očitovali i Bundestag te Bundesrat. Bundesregierung trenutačno razmatra primjedbe, među ostalim i one koje se odnose na visinu dopuštenih troškova standardnog proizvoda. Reforma bi trebala biti usvojena tijekom 2026., a primjena započeti 2027. godine.
Novi model ulaganja: više tržišta kapitala, manje garancija
Planirani depozit zamišljen je kao nasljednik Riester mirovine, ali s bitno drugačijom strukturom. Umjesto klasičnih osiguravateljnih proizvoda s potpunom garancijom uplaćenih sredstava, veći naglasak stavlja se na ulaganja u fondove i ETF-ove. Time se otvara mogućnost viših dugoročnih prinosa, ali i veće kratkoročne volatilnosti.
Sustav ostaje podijeljen na dvije faze:
fazu štednje, tijekom radnog vijeka, u kojoj štediše redovito uplaćuju sredstva i primaju državne poticaje
fazu isplate, u kojoj se akumulirani kapital postupno isplaćuje ili pretvara u doživotnu rentu.
Pravo na poticaje trebali bi imati svi obvezno osigurani u državnom mirovinskom sustavu, uključujući i državne službenike, bez isključenja osoba s višim prihodima.
Državni poticaji: koliki su i kako funkcioniraju
Središnji element novog modela je sustav poticaja koji izravno ovisi o visini uplate, a ne o prihodima:
Za prvih 1.200 eura godišnje uplate država dodjeljuje 30 centi po euru (do 360 eura).
Za uplate između 1.201 i 1.800 eura dodjeljuje se 20 centi po euru, čime ukupni godišnji poticaj može dosegnuti 480 eura.
Od 2029. planira se povećanje potpore na 35 centi po euru za prvih 1.200 eura, što bi uz maksimalne uplate značilo do 560 eura poticaja godišnje.
Dodatno se uvodi i dječji dodatak: 25 centi po uplaćenom euru za svako dijete s pravom na dječji doplatak, najviše 300 eura godišnje po djetetu. Osobe koje počnu štedjeti prije 25. godine dobivaju i jednokratni bonus od 200 eura.
Minimalna uplata iznosit će 120 eura godišnje, dok se za uplate iznad 1.800 eura neće odobravati dodatni poticaji.
Porezne olakšice i prednosti u odnosu na klasične ETF račune
Uz izravne subvencije, uplate do 1.800 eura godišnje moći će se prijaviti kao porezna olakšica. Porezna uprava automatski će provoditi usporedbu – ako je porezna ušteda veća od dobivenih poticaja, razlika će se vratiti kroz porezno rješenje.
Posebna prednost novog sustava je porezni tretman tijekom faze štednje:
kapitalni dobici unutar depozita neće se oporezivati
neće se naplaćivati porez na kapitalnu dobit niti predujam poreza
promjene strukture ulaganja unutar računa bit će porezno neutralne.
Time se dugoročno povećava učinak složenog ukamaćivanja.
Ograničenja ulaganja i standardni proizvod
Depozit neće biti namijenjen špekulativnom trgovanju. Pojedinačne dionice, kriptovalute i certifikati neće biti dopušteni, dok će ulaganja biti ograničena prvenstveno na široko diverzificirane fondove i ETF-ove srednjeg do povišenog rizika, kao i određene obveznice država EU-a.
Svaki pružatelj usluge morat će ponuditi i standardni proizvod koji kombinira sigurniji i rizičniji fond, s maksimalnim godišnjim troškom od 1,5 posto. Taj je proizvod prvenstveno namijenjen štedišama koji ne žele samostalno birati investicije.
Isplata sredstava i porezni tretman u mirovini
Štediše će u pravilu moći raspolagati sredstvima između 65. i 70. godine života, uz mogućnost jednokratne isplate do 30 posto kapitala. Ostatak se može:
isplaćivati postupno najmanje do 85. godine života ili
pretvoriti u doživotnu mirovinsku rentu.
Isplate će se oporezivati po osobnoj poreznoj stopi u mirovini, koja je u pravilu niža nego tijekom radnog vijeka. Prijevremeno povlačenje sredstava bit će moguće, ali uz povrat primljenih državnih poticaja i poreznih olakšica.
ŠOKANTNA PROGNOZA: Milijuni u Njemačkoj imat će manje plaće – Čak 164,25 eura manje na mjesec
Što s postojećim Riester ugovorima
Postojeći ugovori ostaju na snazi i mogu se nastaviti koristiti. Prijelaz u novi sustav bit će dobrovoljan, ali konačan, dok sklapanje novih Riester ugovora od 2027. više neće biti moguće. Za pojedine obitelji s nižim prihodima i više djece stari sustav mogao bi i dalje ostati povoljniji.
Tko najviše dobiva novim sustavom
Analize, uključujući i pregled portala t-online, pokazuju da bi novi model mogao biti osobito privlačan srednje i visoko plaćenim zaposlenicima koji redovito štede i dugoročno ulažu. Kombinacija državnih poticaja, porezno povoljne štednje i tržišnih prinosa potencijalno donosi veći dugoročni kapital nego klasični investicijski računi bez subvencija.
Hoće li se depozit za mirovinsku štednju u praksi pokazati uspješnijim od postojećih rješenja, uvelike će ovisiti o troškovima ponuđenih proizvoda i stvarnim dugoročnim prinosima na tržištu kapitala. Međutim, već sada je jasno da Njemačka ulazi u novu fazu privatne mirovinske štednje, s naglašenijim oslanjanjem na investicijska tržišta i individualnu odgovornost građana.
Fenix-magazin/MD