Svjetski dan turizma 2025. u Slunju održao se pod temom „Turizam i održiva transformacija“, koja stavlja u fokus promjene na društvenoj, kulturnoj i ekološkoj razini uz djelovanje ljudskog faktora.
Na inicijativu FIJET-a Hrvatska, ovogodišnji domaćini bili su Grad Slunj i Turistička zajednica Slunj-Rastoke.
Na samom početku događanja okupljenima se u ime domaćina obratila gradonačelnica Grada Slunja, Mirjana Puškarić, istaknuvši kako grad sustavno ulaže u očuvanje i valorizaciju prirodne i kulturne baštine, a kao primjere dobre prakse revitalizacije među ostalim ukratko je predstavila projekte koji se provode kroz ITU mehanizam, poput rekonstrukcije Starog grada Slovina koji je vrijedan 5,5 milijuna eura.
Na taj način rekla je gradonačelnica Puškarić kako je riječ o ulaganju koje će dodatno ojačati održivost destinacije i povezati povijesne, kulturne i turističke sadržaje u jednu zaokruženu cjelinu.
Prema turističkim rezultatima do 23. rujna ove godine u Slunju Rastoke zabilježeno je 40.850 dolazaka i 76.899 noćenja, što je za 3% manje nego lani. No rujan je, pokazao rast od 2% u dolascima i 6% u noćenjima. Udio stranih turista iznosi 88%, dok domaći čine 12%. Najveći pad dolazaka bilježi o s korejskog tržišta – 74%, dok s druge strane iz Sjedinjenih Američkih Država Slunj bilježi snažan rast od također 74%. Ovi podaci pokazuju da se turistička potražnja mijenja i da se otvaraju nova tržišta.
„To je prilika, ali i poziv na prilagodbu i strategijsko planiranje“ rekla je Jasmina Mrkonja, direktorica TZ Slunj-Rastoke, te istaknula kako se ulažu daljnji napori u prilagođavanju ove destinacije kroz „ različite vrste boravka, navike posjetitelja, senzualnost, oblik smještaja i njihov doprinos lokalnoj zajednici.
Mrkonja je podsjetila na veliko međunarodno priznanje – ulazak Slunja i Rastoka u mrežu 54 najbolja turistička sela svijeta, prema izboru UNWTO-a. Podsjetimo riječ je o prestižnom priznanju koje potvrđuje vrijednost očuvane prirode, autentične arhitekture i kulturnog identiteta ovog kraja.
O aktualnim projektima govorio je i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije, koji je istaknuo završetak razvoja novih outdoor turističkih proizvoda, kao važnog koraka u obogaćivanju kontinentalne ponude.
U ime organizatora Svjetskog dana turizma u Slunju, predsjednica FIJET HR i potpredsjednica FIJET WORLD Tina Etreović Čubrilo, podsjetila je kako je Svjetski dan turizma od 1980. godine obilježava se 27. rujna, a odluka je donesena još 1979. na Generalnoj skupštini UN-a. Podsjetila je i na ulogu i misiju FIJET-a udruženja novinara i pisaca u turizmu koja je osnovana godine 1954. godine sa ciljem rušenja ideoloških zidova i promocije putovanja. „ Turizam je pred stalnim izazovima i mijenama. Mnogo toga i negativno utječe na održivost turizma, ali u prvi plan cilj je svoju zemlju predstaviti pozitivno. Danas smo među najaktivnijima u svijetu, ponosno je rekla dugogodišnja novinarka HRT koja je pratila turizam kako domaći, tako i na svjetskoj razini. Kao poticaj novinarima koji prate taj sektor istaknula je i dodjelu novinarskog Oskara „Marco Polo“ koji ide u ruke najboljima.
Znanstvena savjetnica Instituta za turizam dr. sc. Renata Tomljenović govorila je o turizmu i održivoj transformaciji. Uz ostalo je rekla kako se njena doktorska disertacija u Australiji bavila se temom turizma i svjetskog mira. Nastavno na globalno stanje istaknula je kako je turizam prostor gdje ljudi prelaze granice, susreću se s različitim kulturama i ruše stereotipe.
No, govoreći o gospodarskoj, industrijskoj grani turizma istaknula je kako na općem planu transformacije vrijednosti i u turističkom sektoru osjeti se nezadovoljstvo ljudi koji rade više poslova kako bi si priuštili putovanja, što pokazuje potrebu za promjenom paradigme“ te je dodala kako je jedan od uspješnih održivih transformacija očuvanje baštine, razvoj obiteljskog turizma i uključivanje lokalne zajednice, zaključivši kako ni jedan drugi sektor ne gradi imidž Hrvatske kao turizam.“
Dugogodišnja novinarka i urednica HRT Vesna Jurić-Rukavina, govoreći o očuvanju i promocija baštine kao važnog čimbenika u razvoju održivog turizma, uz ostalo je istaknula kako naša zemlja ima nepregledno blago kako na planu materijalne baštine, tako i nematerijalne. Zahvaljujući naporima lokalnih jedinica samouprave i Ministarstva kulture i medija, Hrvatska postaje vrlo prepoznatljiva na međunarodnoj turističkoj karti, posebice zahvaljujući politici koja se vodi na polju baštine u Europskoj uniji – kroz Dane Europske baštine.
Istaknula je kako je baština i priča koja traje poručivši kako te priče ne smiju biti usmjerene samo u virtualni svijet već mamac za dolazak i u novu sferu uključivanja turista u lokalnu zajednicu, s velikom brigom očuvanja jer predstavlja zajedničko nasljeđe čovječanstva“, zaključila je Jurić- Rukavina.
Povjesničar Damir Stanić iz Hrvatskog državnog arhiva, koji je kroz ciklus „Priče Rastočana“ u rubrici „Iz arhivskih vrela“ esejističko-popularnim pristupom lokalnoj zajednici i široj javnosti dao uvid u dosad nepoznate detalje iz bogate povijesti slunjskog prostora.
Kako je istaknuo istražujući gradivo vezano uz povijest Vojne krajine – osobito Bihaćke krajine te područja Slunja i okolice, probudilo se njegovo zanimanje za slunjski prostor ne samo iz znanstvenog interesa, već i snažne osobne, emotivne dimenzije, budući da po majci potječe iz Pavlovca (prezime Štajduhar). „ Upravo me ta povezanost motivira da, uz historiografski rad, pišem i popularno-znanstvene tekstove temeljene na autentičnim arhivskim izvorima i povijesnom iskustvu ljudi slunjskog kraja.“
Svečanost na kojoj su bili predstavnici drugih gradova i općina, direktori i djelatnici TZ i novinari je zaključena premijernim prikazivanjem promotivnog videa destinacija Slunj-Rastoke, Plitvičke doline i općine Cetingrad, u produkciji i režiji Marka Mihaljevića, navedeno je u priopćenju.
Fenix-magazin/SČ
