“Semafor” koalicija je jednoglasna: Ubuduće bi trebalo biti olakšica, posebno za one koji primaju manje. Ali postavlja se pitanje: tko se u Njemačkoj ubraja među one koji zarađuju manje?
Prije nekog vremena savezna vlada je kao odgovor na zahtjev stranke “Die Linke” dala definiciju koja isprva zvuči vrlo tehnički: Zaposlenici s niskim primanjima su zaposlenici koji, kao zaposlenici s punim radnim vremenom koji podliježu socijalnom osiguranju, zarađuju manje od dvije trećine prosječne plaće svih zaposlenih s punim radnim vremenom u Njemačkoj. To je dakle čisto statistička vrijednost koja se mijenja svake godine i može se dokazati brojevima.
Prema studiji sindikalne Zaklade Hans Böckler, objavljenoj u siječnju 2022., gotovo petina svih zaposlenih s punim radnim vremenom u Njemačkoj imaju niske prihode. Moraju spajati kraj s krajem s bruto plaćom manjom od 2.284 eura mjesečno.
Prema studiji, natprosječno velik broj žena, mladih stalno zaposlenih, stranih državljana i osoba bez stručne spreme mora se zadovoljiti niskim plaćama. Udio osoba s niskim primanjima u istočnoj Njemačkoj i dalje je znatno veći nego u zapadnoj Njemačkoj.
Postaje problematičnije utvrditi jesu li obitelji među onima s niskim primanjima. Prema Saveznom zavodu za statistiku, za to ne postoji jasna definicija. Osobe s niskim primanjima definirane su kao osobe koje primaju dodatak na dječji doplatak (KiZ), Hartz IV ili beneficije za obrazovanje i sudjelovanje (BuT). Ne koristi se jedinstvena varijabla dohotka kao kriterij za razlikovanje smatra li se obitelj siromašnom ili ne.
Fenix-magazin/IK
