Dok CDU, CSU i SPD još uvijek raspravljaju o temama poput poreza, mirovina i migracija, postoje već neka područja u kojima su budući koalicijski partneri postigli suglasnost.
Tako Unija i SPD planiraju uvesti obvezu elementarnog osiguranja za vlasnike kuća. Ova mjera trebala bi odgovoriti na sve veću prijetnju od prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama. Već je ljeti 2024. Bundesrat zatražio uvođenje takvog obveznog osiguranja.
Mnogi vlasnici kuća nemaju elementarno osiguranje: Merz želi da ono postane obvezno
Bundesrat je reagirao na poplave u Bavarskoj u ljeto 2024. godine, koje su uzrokovane dugotrajnim jakim kišama. U svojoj odluci, gornji dom njemačkog parlamenta (Länderkammer) konstatirao je: „99 posto nekretnina u Njemačkoj ima osiguranje od požara i štete na zgradama, ali manje od polovice je osigurano i protiv elementarnih šteta. To je uglavnom zbog skupih premija u područjima visokog rizika.“ Stoga bi savezna vlada trebala izraditi zakon za uvođenje obveznog osiguranja od elementarnih šteta.
Od katastrofe u Ahrdalu u srpnju 2021., kada je 9000 kuća uništeno poplavama, intenzivno se raspravlja o uvođenju elementarnog osiguranja.
Mnogi pogođeni tada nisu bili osigurani i izgubili su sve. Godine 2023. Njemačko udruženje osiguravatelja (GDV) bilo je skeptično prema takvim prijedlozima. Anja Käfer-Rohrbach, zamjenica glavnog direktora GDV-a, izjavila je za SWR: „Obvezno osiguranje ne rješava nijedan problem, ne sprječava štetu.“ U nadolazećim godinama troškovi tog osiguranja mogli bi se udvostručiti.
Troškovi elementarnog osiguranja ovise o lokaciji
Ali koliki su trenutni troškovi osiguranja za obiteljsku kuću? To uvelike ovisi o lokaciji i riziku od poplava. Finanztip je početkom godine usporedio cijene osiguranja na 16 različitih lokacija u Njemačkoj. Troškovi se kreću od 300 do 1300 eura godišnje za kuću od 150 m². Osim lokacije, važni su i veličina kuće, godina izgradnje, kvaliteta opreme, postojanje bazena ili toplinske pumpe.
Klasa rizika presudna je za cijenu osiguranja, a koristi se sustav ZÜRS Geo (Zoniranje rizika od poplava i procjena ekoloških rizika), koji dijeli objekte u četiri klase:
GK 1: Trenutno nije pogođeno poplavama
GK 2: Poplava se događa rjeđe od jednom u 100 godina
GK 3: Poplava se događa svakih 10 do 100 godina
GK 4: Poplava se događa najmanje svakih 10 godina
Prema GDV-u, većina zgrada nalazi se u GK 1, zatim slijedi GK 2. U većini slučajeva, osiguranje bi stoga bilo relativno povoljno.
Rizik od jakih kiša također utječe na cijenu osiguranja
Uz poplave, u obzir se uzima i rizik od jakih kiša. I tu postoje tri klase:
SKG 1: Zgrada se nalazi na visini ili padini
SKG 2: Zgrada se nalazi na ravnici ili na nižem dijelu padine
SKG 3: Zgrada se nalazi u dolini ili blizu potoka
Prema GDV-u, 65 posto svih zgrada nalazi se u SKG 2 i bile bi pogođene u slučaju jakih kiša. To bi moglo poskupjeti osiguranje za mnoge vlasnike kuća.
Fenix-magazin/IK
