Dosta rasprava u njemačkim medijima ovih dana je potakla izjava predsjednik CDU-a Baden-Württemberga Joachim Walter koji je kazao kako bi tražitelji azila i izbjeglice “trebali raditi i u neprofitnim organizacijama dok čekaju rješenje svog statusa”.
-Bilo bi važno za nas u okruzima da izbjeglice i tražitelji azila brzo nađu posao, alternativno i u neprofitnim organizacijama, izjavio je Walter.
Jednostavnije rečeno, on smatra kako bi tražitelji azila trebali raditi određene poslove, a ne samo primati socijalnu naknadu dok čekaju rješenje svog statusa.
Sličnu izjavu je dao i Steffen Jäger, predsjednik općinskog vijeća Baden-Württemberga koji je kazao kako „Njemačka kao socijalna država pomaže onima kojima je pomoć potrebna. No, država mora moći očekivati da će i svaki pojedinac u okviru svojih mogućnosti doprinijeti uspjehu društva. Na primjer, kroz dobrotvorni rad”.
Čelnik regionalne skupine CSU Alexander Dobrindt predlaže „manja izdvajanja za migrante koji ne rade“.
-Ponuda za posao mora biti dio procesa integracije. Ako se ova ponuda ne prihvati, mora doći do smanjenja beneficija, rekao je Dobrindt.
I političar FDP-a za rad izbjeglica ili napuštanje Njemačke
Podršku prijedlogu za rad izbjeglica dao je i političar FDP-a Stephan Thomae koji je u izjavi za BILD kazao: “Cilj mora biti organiziranje i kontroliranje migracijskih procesa na način da nema useljavanja u društvene sustave, već na njemačko tržište rada“. Thomae smatra da „svatko tko se trudi i želi raditi te doprinijeti našem društvu trebao bi dobiti i ovu perspektivu. Svatko tko to ne želi raditi, mora bi ponovno napustiti Njemačku“.
Stručnjak za tržište rada Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja za BILD je izjavio kako je “tržište rada važna poluga integracije“ te da bi “izbjeglice trebalo prisili na rad, jer Njemačka trenutačno ima najveći nedostatak radne snage”.
Pozadina ovakvih rasprava je prijedlog za povratak “ABM” ili “mjera za otvaranje radnih mjesta” koja je ukinuta 2012. godine. Centar za zapošljavanje nazvao je to „jako subvencioniranim aktivnostima za nezaposlene osobe koje su trebale pronaći put natrag na tržište rada. Na primjer, „raditi u vrtlarstvu i uređenju okoliša“. Rasprava o potrebi povratka „ABM“-a potakla je zbog nedostatka radnika kako na gradilištima tako i u sektoru skrbi za starije osobe i u drugim deficitarnim zanimanjima.
Fenix-magazin/SIM
