Bio je to početak ne uvijek uspješne karijere – prije 125 godina, 2. srpnja 1900., prvi cepelin (zeppelin) poletio je iz Friedrichshafena. Njemački pionir zrakoplovstva grof Ferdinand von Zeppelin izveo je prvi probni let zračnog broda LZ 1.
Početne konstrukcijske ideje za takvu vrstu zrakoplova von Zeppelin je dobio od udovice mađarskog izumitelja židovskog podrijetla Davida Schwarza koje je kasnije sam patentirao.
Cepelin se uzdigao iz plutajuće montažne hale u večernje nebo iznad Bodenskog jezera, prema eseju današnje tvrtke Zeppelin Luftschifftechnik GmbH.
U zrakoplovu je bilo pet osoba, a zrakoplov su pokretala dva Daimlerova motora, svaki sa 14,2 konjske snage. Prvi let trajao je 18 minuta, nakon čega se brod vratio u hangar, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Ogroman tehnički korak
“To je u svakom pogledu bio ogroman korak u tehnički nepoznato područje i ozbiljan rizik”, kaže Jürgen Bleibler iz Muzeja cepelina u Friedrichshafenu.
(ILUSTRACIJA) / Foto: dpa
Cepelin (Zračni brod) je zatim brzo stigao do strme padine – vrlo nezgodan položaj za let. Međutim, ništa se nije dogodilo.
„Činjenica da je brod ostao donekle upravljiv u tom položaju i sigurno sletio zapravo je bila uspjeh prvog leta“, objašnjava Bleibler.
Dimenzije cepelina bile su nezamislive za to vrijeme.
Brod je imao aluminijski kostur, oplatu, plinske ćelije, pogon s dva motora raspoređena po obje gondole, bio je dug 128 metara i imao je promjer veći od 11 metara.
Sam grof von Zeppelin bio je na brodu kao zapovjednik prvog leta.
Probni letovi s tako velikim brodom nisu se mogli odvijati daleko od očiju javnosti. Grof je želio pažnju.
Početak duge priče
Od početka je želio impresionirati ne samo obične ljude već i političare, aristokraciju, poslovne ljude i vojsku svojim veličanstvenim zračnim brodovima. Ali proboj se dogodio mnogo godina kasnije.
Taj prvi let označio je početak duge priče o usponima i padovima za Zeppelin, prenosi dpa.
Oprostio se od prototipa nakon još dva leta – ne samo zbog novca, već i zato što su se bolja tehnička rješenja brzo pojavila u ranim godinama prošlog stoljeća.
Krajem 1905. započeli su prvi pokušaji s nasljednim modelom LZ 2.
Zeppelin je tek godinama kasnije, s novijim modelima, uspio sigurno letjeti na veće udaljenosti. Problemi s motorom i često loše vrijeme bili su problem.
Međutim, prekretnica je došla s katastrofom u Echterdingenu 1908. godine.
Nakon prisilnog slijetanja, LZ 4 je uhvaćen u naletu vjetra, nošen preko drveća i na kraju izgorio.
Kraj letova
Deseci tisuća gledatelja svjedočili su nesreći, a val solidarnosti s grofom proširio se Njemačkom – narod je prikupio više od šest milijuna maraka.
Nakon upotrebe cepelina u Prvom svjetskom ratu, prekretnica je došla 1920-ih i 1930-ih. Pokrenute su međukontinentalne putničke usluge, zahvaljujući stalno rastućem dometu bez zaustavljanja od 10.000 kilometara.
Izgradnjom Hindenburga 1936. godine započele su redovne linije za Sjedinjene Države.
To je trajalo oko godinu dana, do svibnja 1937., kada je brod izgorio u Lakehurstu, prisjeća se Bleibler.
Stražnji trup zračnog broda LZ 129, napunjen vodikom, zapalio se tijekom slijetanja na aerodrom Lakehurst u blizini New Yorka.
U katastrofi je poginulo 35 putnika i članova posade, kao i jedan član zemaljske posade. Težak oko 120 tona, najveći cepelin na svijetu u to vrijeme, potpuno je uništen.
Fascinacija cepelinima, prema riječima stručnjaka, nije nestala do danas.
“Veličina, bestežinsko stanje – cepelin i dalje ima vrlo dobru reputaciju”, kaže Bleibler.
Cepelin se danas, zbog svoje veličine, najčešće koristi za razgledavanja kao i oglašavanja tvrtki tijekom masovnih događanja poput manifestacija, koncerata i sl.
Fenix-magazin/SIM/dpa
