Na današnji dan, 28. kolovoza 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Ustupkom tadašnjih hrvatskih čelnika iz Hrvatske i BiH, Hrvatska Republika Herceg-Bosna prestala je s djelovanjem potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. godine. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Kao što je poznato, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je 18. studenog 1991. godine i djelovala je kao politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Osnovana je od strane tadašnjeg političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ-a), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.
Radi obrane Hrvata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osniva 8. travnja 1992. godine Hrvatsko vijeće obrane (HVO). HVO je imao ključnu ulogu u obrani i oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995. te u pripremi Vojno-redsrstvene operacija Oluja kojom je skršena srpska vojna pobuna u Hrvatskoj. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina. U Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu tada su ušle mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine u kojima su živjeli Hrvati: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac, Ravno i Neum), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Fenix-magazin/SIM/Priredio: Ivan Matić
