Knjigu hrvatskoga filozofa Petra Šegedina “Filozofija i život” objavila je Matica hrvatska u svojoj Filozofskoj biblioteci Aletheia.
Autor napominje kako deset filozofskih studija otisnutih u ovoj knjizi daju nazrijeti zajedničku pogođenost upitnošću filozofije, naime činjenicom da ona svoju opravdanost, a možda i nužnost, crpi iz toga da zapravo uopće nije nužna.
Istrajavanje u toj upitnosti, naglašava autor, dospijeva do toga da ju ‒ nadajući se vlastitu osloncu ‒ nastoji pojmiti te po mogućnosti i iskusiti kao živu “stvar”, tj. kao “stvar” života samog, i to tako da slobodnu otvorenost života misli i hoće u čovjeku kao zbiljskoj mogućnosti istinske zbilje.
U studiji “Politika i ljubav” autor ocjenjuje kako je ljubav ime za stvaralačku ponesenost onim višim, kojom se ono pruža, daruje i raste kao ono zajedničko.
“Upravo time ljubav je ime za čistoću i nevinost predavanja, za ukidanje jaza između unutrašnjega i vanjskog i stoga za neprikrivenu prisutnost i vidljivost onoga što jest u svakoj gesti”, piše Šegedin i dodaje kako je to ime za slobodu samookušavanja koja drugoga ne uzima kao granicu, prijetnju ili onemogućenje, nego ga u njegovoj samostojnoj zasebnosti treba, traži, prihvaća i dopušta kao uvjet sebe sama.
U tom smislu, tvrdi, to je ime za neusiljenu svijest o tome da se sebe može i treba uzimati ozbiljno samo do određene granice.
Ljubav je i ime za bezdano znanje nerazrješive povezanosti sveg djelovanja i života, napominje i dodaje kako ona podrazumijeva da se svakim svojim činom potvrđuje i opravdava ne tek politička zajednica u kojoj se živi, nego cjelina ljudskog i sve što uopće jest i može biti u cjelini vremena.
U knjigu “Filozofija i život” ( 259 str.) uvršteno je deset studija – Na Homerovu tragu, O bitku pretpostavke, Logos i besmrtnost, Filozofija i život, “Prazno mjesto”, Četvorstvo uzrokā u Aristotelovoj Fizici, “More” u filozofiranju Friedricha Nietzschea, Politika i ljubav, Što je bît? i Božanska svojina.
Filozof Petar Šegedin rođen je 1973. u Splitu. Viši je znanstveni suradnik na zagrebačkom Institutu za filozofiju. Godine 2001. i 2002. boravio je na Sveučilištu u Tübingenu na stručnom usavršavanju za doktorande. Objavio je prijevod Platonova dijaloga “Parmenid” te autorske knjige “Volja za moć i problem istine” i “Pojam uma u Platona”.
Fenix-magazin/SIM/Hina
