Diljem Njemačke slavi se 35. obljetnica pada Berlinskog zida, koji je označio početak kraja vladavine komunizma, ne samo u Istočnoj Njemačkoj nego iu većini socijalističkih zemalja Europe do tada, javlja Anadolu.
U glavnom gradu Berlinu, u sklopu manifestacije pod nazivom “Haltet die Freiheit hoch”, tisuće plakata postavljeno je u središtu grada, na dionici dugoj četiri kilometra kroz koju je prolazio Berlinski zid koji je dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku više od dva desetljeća.
Dok su većinu plakata posljednjih mjeseci dizajnirali Berlinci, neki od njih sastoje se od transparenata koje su nosili prosvjednici tijekom prosvjeda protiv bivše istočnonjemačke administracije 1989. godine.
Male izložbe i multimedijske prezentacije također se održavaju na raznim mjestima duž rute.
U Memorijalnom muzeju zida u četvrti Mitte, komemoracija je posvećena onima koji su izgubili živote prelazeći iz Istočnog u Zapadni Berlin tijekom Hladnog rata.
Komemoraciji su prisustvovali i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i berlinski premijer Kai Wegner.
Govoreći na događaju, gdje su sudionici ostavljali ruže na spomen zidu, Wegner je zatražio zaštitu slobode i rekao: “Jer bez slobode, sve ostalo je ništa.”
Njemački kancelar Olaf Scholz istaknuo je u video poruci da su prije 35 godina, u jesen 1989., “hrabri građani uništili ‘željeznu zavjesu'”.
“Pobjeda slobode u jesen 1989. bila je kolektivna pobjeda Europe”, rekao je Scholz.
Njemački kancelar izjavio je da je pad Berlinskog zida prije 35 godina bio vrhunac sreće postignutog razvojem u cijeloj Europi u to vrijeme.
“Ovo je sretan dan na kojem smo mi Nijemci zahvalni”, rekao je Scholz.
Pozivajući javnost na jedinstvo, Scholz je rekao: “Naša zajednička povijest u jesen 1989. pokazuje nam kako možemo postići naše ciljeve. Zajedno za mir i slobodu, za sigurnost i prosperitet, za vladavinu prava i demokraciju.”
Povodom 35. obljetnice pada Berlinskog zida u gradu će se do večernjih sati održavati brojna događanja.
Berlinski zid sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida nije značio samo ujedinjenje Njemačke već i početak pada komunističkog režima, odnosno kraj Hladnog rata.
Berlinski zid bio je duga barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Izgradila ga je istočnonjemačka vlada i dala joj propagandni naziv s pridjevom “antifašistička”.
Gradnja je započela 13. kolovoza 1961. godine i više puta je nadograđivana. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke barijere od cigle, već je imao ulogu golemog betonskog zida koji je okruživao Zapadni Berlin, praktički dijelio grad, presijecao ulice i razdvajao brojne obitelji i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Europu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Europi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri milijuna ljudi, posebno obrazovanih i kvalificiranih mladih ljudi, izbjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čije je gospodarstvo propadalo.
Kako bi spriječila te bijegove, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu navečer 12. kolovoza 1961. godine.
Dug 156 kilometara, Berlinski zid odgovoran je za smrt najmanje 138 ljudi koji su ubijeni pokušavajući ga prijeći. Mnogi drugi, koji su u tome bili spriječeni, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za objedinjavanjem, puštena je u promet nesmetano 9. studenog 1989. godine, a potom je potpuno srušena. Samo nekoliko sati nakon pada Berlinskog zida otvoreni su i drugi granični prijelazi, a deseci tisuća Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istog dana nakon pada zida milijun ljudi prešlo je u Zapadni Berlin.
Prve dvije osobe koje su izgubile život pokušavajući prijeći Berlinski zid bili su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, Njemačka je bila najveća gospodarska sila u Europi i među vodećima u svijetu.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
