U povodu obilježavanja 130. obljetnice proglašenja Opatije, prve dame domaćeg turizma k & k klimatskim lječilištem, u mađarskom Veleposlanstvu u Beču održana je u četvrtak navečer glazbeno-scenska priredba „Dolce Epoque / Slatko doba“, posvećena bogatoj povijesno-kulturnoj i turističkoj ponudi Opatije i Kvarnera.
To da je održana upravo u mađarskom Veleposlanstvu u Beču , sjajan je odabir organizatorice i umjetničke direktorice ovog interkulturalnog europskog projekta, pijanistice dr. phil. Marlene Priskić, budući da je poznato da su Beč i Budimpešta, kao dva najveća grada Austro-Ugarske monarhije bili najveće emitivno tržište za područje tadašnje Opatije.
Opatiju je 4. ožujka davne 1889. godine Car Franjo Josip I. i službeno proglasio klimatskim lječilištem. Tako je Opatija postala prvo morsko klimatsko lječilište Austro-Ugarske monarhije na Jadranu.
Sve nazočne uvodno su pozdravili mađarski veleposlanik u Austriji dr. Andor Nagy, opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji mr. Silvio Kus i njegov talijanski kolega Marco Di Ruzza te organizatorica bečke promocije dr. Marlene Priskić.
Veleposlanik Nagy je rekao kako je ovaj međunarodni projekt „zanimljiv vremeplov“ o vremenu kada su Mađari oduševljeni Opatijom dali joj nadimak „mađarsko more“, kojim danas zovu njihov Balaton.
Silvio Kus je na primjeru Opatije ukazao na višestoljetnu pripadnost Hrvatske Europi, istaknuvši kako će Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzeti kormilo Europske unije, te dalje podupirati i jačati europske vrijednosti. Pozvao je sve nazočne da dođu na hrvatski Jadran. „To je more svih nas“, dodao je.
Marko Di Ruzza je rekao kako projekt „Slatko doba“ promovira europske vrijednosti kroz glazbu koja je svima razumljiv, univerzalan jezik.
Na bečkoj promociji, duh toga vremena uhvaćen je i preko prikaza starih razglednica, karata i fotografija Opatije, Lovrana i riječke luke, koje su se prikazivale na platnu za cijelo vrijeme glazbeno-scenskog programa.
Jedan dojmljivi osvrt na bogatu stoljetnu hrvatsku turističku tradiciju koja svjedoči o duboko ukorijenjenoj europskoj prošlosti Opatije, Lovrana i Kvarnera već u prošlosti.
To potvrđuju i slavne godine Opatijske povijesti u kojima su brojni poznati i slavni boravili u ovome gradu: od samog cara Franje Josipa i carice Marije, prijestolonasljednika Štefanije i Rudolfa, nadvojvode Ferdinanda, njemačkog cara Wilhelma, švedskog kralja Oskara II, rumunjskog kralja Karola i kraljice Elizabete i bana Josipa Jelačića do poznatih umjetnika, pisaca, pjesnika, liječnika, izumitelja poput Gustava Malera, Jamesa Joycea, Antona Pavloviča Čehova, Isadore Duncan i mnogih drugih uglednika tadašnje društvene scene koji su uživali u ljepotama Opatije.
Umjetnici iz Italije, Austrije i Hrvatske koji su nastupili u programu, Ilaria Zanetti (sopran), Voklani sastav Wiener Comedian Harmonists, Marco Ferri (violina), Enrico Ferri (čelo), Alessandra Fogliani (glasovir), Marlele Priskić ( glasovir) te glumci Marina Stanger i Zoran Josić oduševili su svojim nastupima. U zahtjevnom i vrlo dopadljivom glazbenom programu sve kompozicije su se odnosile na razdoblje obuhvaćeno predstavljenim projektom, a izvedeni su poznati europski i svjetski skladatelji, Liszt, Eilenberg, Satie, Godowsky, Monti, Johann Strauß, Saint-Saens, de Sarasate, Gershwin, Čajkovski, Drdla, Offenbach, Puccini, Lehar, Mascagni, Di Capua i Glen Miller. U program je uvrštena i „Serenada o Opatiji“ Zvonimira Krkljuša koju je sjajno otpjevao bečki sastav Wiener Comedian Harmonists.
Manifestacija je priređena pod pokroviteljstvom Veleposlanstava Republike Hrvatske, Mađarske, Italije, Francuske i člana obitelji Habsburg-Lothringen, nadvojvode Markusa Salvatora, te uz potporu Europskog parlamenta.
Kako nam je nakon priredbe rekla organizatorica i umjetnička direktorica projekta i pijanistica dr. Marlene Priskić, rođena Talijanka lovranskih korijena, koja potpisuje i režiju i koreografiju, projekt je dobio i veliku pohvalu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Istaknula je da kako je posebno, obzirom na povijesno-kulturne i turističke veze Beča i Opatije veseli da je bečka publika tako sjajno prihvatila predstavljeni projekt.
Posebno je zahvalila Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske što je prepoznalo značaj tog njenog međunarodnog projekta, podržalo ga, te pomoglo njegovu realizaciju, kako bi kod europskih partnera ostavili najbolji mogući dojam.
Fenix-magazin/Snježana Herek/Foto:Fenix(S.Herek)
