Svečanom akademijom u zagrebačkom HNK obilježena je 100. obljetnica jednog od najvećih humanitarnih pothvata u povijesti hrvatskoga naroda, spašavanja gladne djece krajem i neposredno nakon završetka Prvoga svjetskog rata koje je predvodio hercegovački franjevac fra Didak Buntić čiji je život, osim iznimne humanitarne djelatnosti obilježila briga za zaštitu i očuvanje hrvatskoga naroda u BiH.
Zbog ratnih događanja i suše u Istri, Kvarneru, Hrvatskom primorju, Slovenskom primorju, Dalmaciji i Bosni i Hercegovini 1917. godine pokrenuta je akcija spašavanja djece od gladi. Prema službenim podacima od 1917. do 1919. zbrinuto je više od 17 tisuća djece iz Istre, Kvarnera i Hrvatskoga primorja, Dalmacije, Slovenskoga primorja te iz Bosne i Hercegovine (12.270 djece).
U tom trenutku u Zagrebu istaknuti pojedinci poput Josipa Šilovića, Đure Basaričeka i Velimira Deželića, a u Hercegovini franjevci na čelu s tadašnjim ravnateljem širokobriješke gimnazije fra Didakom Buntićem organiziraju prijam djece u obiteljima sjeverne Hrvatske, Slavonije, Srijema te u nekim dijelovima Bačke i Banata.
Taj je pothvat pokazao neviđeno zajedništvo svih hrvatskih krajeva i omogućio preživljavanje tisućama ispaćene i gladne djece zahvaljujući dobroti stanovnika Slavonije, Baranje i Srijema, koji su ih ugostili i prehranili.
Bila je to akcija u kojoj se pokazala snaga duha i ljubavi pravih boraca za dostojanstvo svakoga ljudskog života, a posebno onoga slabog i ugroženog, a veliku ulogu imao je tadašnji ravnatelj širokobriješke gimnazije Didak Buntić.
Organizator svečane akademije bio je Provincijalat hercegovačke franjevačke provincije, suorganizator Manifestacija “„Didakovi dani“, a pokrovitelji predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, član predsjedništva Federacije BiH Dragan Čović i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Dodijeljene su i nagrade pojedincima, ustanovama i tvrtkama za njihovo djelovanje u području kulture, glazbene umjetnosti, humanosti, gospodarstva, znanosti, duhovnosti, političkog djelovanja, za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića te nagrada.
Prava Hrvata i njihova opstojnost u BiH strateško je političko opredjeljenje
Predsjednici Republike Kolinda Grabar Kitarović uručeno je priznanje Didak za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića, a u svome je obraćanju rekla da je taj “dobri franjevac“ bio vizionar koji je u vrijeme strašne gladi omogućio opstanak naroda šaljući djecu u bogatu Slavoniju kako bi, kada nemani rata i gladi napuste zemlju, mladost mogla u njoj stvoriti novi život.
Pri tome posebno ističe da su se u njegovom vlaku spasa prema Slavoniji našla djeca svih vjera i nacionalnosti “jer ih kao pravi pastir nije dijelio, već prigrlio onako nemoćne i prestrašene pokazujući primjerom da je ljudima živjeti jedni s drugima a ne jedni protiv drugih“.
“Takvim je primjerima fra Didak Buntić pokazao što znači ljubiti Boga, ljubiti čovjeka i ljubiti Domovinu“, dodaje predsjednica koja fra Didaka smatra istinskim prosvjetiteljem zbog njegove brige za opismenjavanjem sve djece i mladih. Domoljublje fra Didaka Buntića, kako je rekla, danas je uzor i nadahnuće da se pobrinemo za zapošljavanje mladih, da im omogućimo podizanje obitelji i povratak iz iseljeništva, uključimo u gospodarski napredak.
“Čovjek koji je prije stotinu godina shvatio da je za ostanak i opstanak važan i kruh i knjiga, da je svaka mržnja prolazna, a ljubav vječna jer stvara, a ne razara, zaslužuje našu vječnu zahvalnost, a Hrvatska ostaje uz BiH i uz hrvatski narod”, zaključila je.
Premijeru Plenkoviću uručeno je priznanje Didak za političko djelovanje, a apsotrofirajući humanitarni rad fra Didak Buntić, njegovo djelovanje s ciljem zaštite i očuvanja hrvatskoga naroda u BiH te angažman na opismenjavanju hrvatskoga puka, premijer ga opisuje kao “primjer prosvjetiteljstva i rada za dobrobit svakoga čovjeka“.
Nagrada koju je primio, kazao je, bit će poticaj i njemu i svim hrvatskim institucijama, ne samo Vladi, za jačanje povezanosti našega naroda u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali u drugim dijelovima svijeta i Europe gdje žive Hrvati.
“Puno puta smo naglasili da su prava Hrvata i njihova opstojnost u Bosni i Hercegovini naše strateško političko opredjeljenje. Zato ćemo se zalagati za ravnopravnost hrvatskoga naroda kao konstitutivnog naroda i ostvarivanje svih prava na cijelom području Bosne i Hercegovine“, poručio je te uputio zahvalu Provincijalatu hercegovačke franjevačke provincije i cijeloj Katoličkoj crkvi u BiH na svemu što su kroz povijest činili i danas čine za opstojnost hrvatskog naroda na tim prostorima.
Član predsjedništva Federacije BiH, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da će slična akademija biti održan u rujnu u Mostaru kako bi se dala primjerena zahvala Katoličkoj crkvi i franjevcima za sve što su učinili za opstojnost katolika, muslimana i pravoslavaca u to vrijeme strašne suše i gladi.
“Sestra Slavonija i Hercegovina tada su jedna drugoj pružile ruku i na taj način spasile brojne živote“, podsjeća Čović te dodaje kako se i danas, na isti način, “sestre, BiH i Hrvatska, upućene jedna na drugu kad je u pitanju europski put i opstojnost na ovim prostorima“.
Gradonačelniku Bandiću uručeno je priznanje za osobite zasluge u nastanku, razvoju i promicanje Manifestacije “Didakovi dani“, a u svom je govoru istaknuo da se danas premalo zna o značenju fra Didaka. „Želimo ispraviti povijesnu pogrešku i skinuti prašinu s njegova prekrasnog lika i velebnih djela – spašavanja života najslabijih – djece. Fra Didak nije mirovao nego je tražio pomoć u Mostaru, Sarajevu, Beču i Zagreb i premda je djelovao prije jednog stoljeća i danas je aktualan, možda više nego ikada i u tome je njegova snaga i treba nam biti uzor i putokaz kako živjeti i raditi“, poručio je Bandić.
U ime organizator manifestacije, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Mijenko Šteko kazao je kako ponekad olako zaboravljamo da je hrvatski narod puno puta u povijesti iznjedrio nesebične ljude koji su pomagali nevoljnima, bez obzira na narodnosnu i vjersku pripadnost te je poručio da nas to i danas poziva na ujedinjenje oko dobra.
Priznanje za humanitarno djelovanje dobila udruga “Fra Mladen Hrkać“, Mate Rimac za postignuća na području gospodarstva, prof. dr. sc. Iva Tolić za postignuća u znanosti, a Miro Gavran za postignuća na području kulture.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Zagrebačka filharmonija, Glazbena škola Pavla Markovca, glumci Dragan Despot i Robert Pehar, pjevač Đani Stipaničev, klapa „Petrada“ i HKUD „Didak“ Gradnići.
Fenix-magazin/IM/Hina
