Još jedna godina je na izmaku, a u novu 2017., kad su u pitanju tradicija i, moramo priznati, i praznovjerje, ne smijemo bez odojka ili svinjetine koji se u nas oduvijek povezuju s financijskim uspjehom i boljom budućnosti.
Svinje su pune sala, što se drži simbolom izobilja i, za razliku od peradi koja čeprka unazad, ruju unaprijed u potrazi za hranom, što pak simbolizira optimističan novi početak, bilo da si želimo samo zdravlje, sreću, novac ili sve zajedno, piše vecernji.hr.
Sa zecom na novogodišnjem stolu, sreća bi nam, kažu, mogla pobjeći, a s ribom otplivati blagostanje, tako da se najbolje držati prokušanog recepta, bez obzira na to kako nam je “uspio” prethodnih godina – pečenog odojka, možda i janjetine ili teletine, pečenih kobasica, kulena, pršuta, sarme…
Da je svinjetina “sretna” namirnica potvrđuju i novogodišnji običaji Kubanaca, Mađara, Španjolaca…
No oko hrane se vrte i običaji drugih naroda. Zeleno lisnato povrće, primjerice, bojom i oblikom podsjeća na novčanice pa ih, u nadi u bolje financije na ulasku u novu godinu jedu brojni narodi, Danci kelj, Nijemci kiselo zelje…
Na novac asocira i leća.
Talijani nakon ponoći jedu kobasice punjene lećom, a Brazilci 1. siječnja varivo od leće i riže. Japanci pak na Novu godinu jedu rezance od heljde kako bi si osigurali zdrav i dug život. Što su rezanci duži, i oni će duže živjeti, dok u Peruu, Portugalu, Meksiku… u ponoć na Novu pojedu 12 bobica grožđa.
Bobica po bobicu, slatka ili kisela, navještava 12 mjeseci iduće godine.
No kako god bilo i čime god prizivali sreću, svinjetinom, lećom, ribom, narančama, mandarinama, čak i šipkom koji je Turcima simbol bogatstva, u najluđoj noći ni u čemu ne treba pretjerivati niti bacati hranu, u kojoj i danas mnogi oskudijevaju.
Fenix-magazin/IM/VL
