Višednevna slavlja, koja je u povodu jubilarne Godine vjere u srednjoj Švicarskoj predvodio dr. Mile Bogović, gospićko-senjski završila su posebnim događajem u prošlu nedjelju u vrtu Hrvatske kuće u Oltenu. Uz nazočnost švicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogović je je otkrio i blagoslovio višeznačan spomenik u povodu 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva, djelo umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja. To je posebno oblikovan obelisk, napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena, težak tri tone i visok oko četiri metra. Na velikom prostoru obeliska na četiri strane umjetnički su uklesani i razasuti simboli i ukrasi kao što su klas, grozd grožđa, maslina, riba te hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb.
Na njemu je također simbolično uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj kroz imena osam reprezentativnih Hrvata koji su doprinijeli i švicarskoj nacionalnoj baštini kroz zadnjih šest stoljeća. To su: kardinal i diplomat IVAN STOJKOVIĆ (Dubrovnik 1309 – Lausanne 1443), biskup ANDRIJA JAMOMETIĆ (Nin 1420 – Basel 1484), prvi svjetski pisac bestselera MARKO MARULIĆ (Split 1450 – 1524), teolog i reformator MATIJA VLAČIĆ ILIRIK (Labin 1520 – Basel 1575), izumitelj enciklopedije PAVAO SKALIĆ (Zagreb 1534 – Danzig 1575), pisac i povjesničar IVAN F. BIUNDOVIĆ (Hvar 1573 – Aubonne 1645), nobelovac LAVOSLAV RUŽIČKA (Vukovar 1887 – Zuerich 1976) i nobelovac VLADIMIR PRELOG (Sarajevo 1906 – Zuerich 1998).
Na obelisku je uklesan spomen i na jednu veliku i u domovini najvjerojatnije nepoznatu hrvatsku tragediju u Švicarskoj, a zahvalni smo švicarskom povjesničaru dr. Ferdinandu Gigonu da nam ju je objavio u jednoj svojoj knjizi o povijesti i događajima vezanim za alpske prijelaze. Naime, povijest je zabilježila nasilnu smrt dvije stotine hrvatskih redovnih vojnih obveznika Habsburške monarhije. Na 15. svibnja 1800. godine, kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u švicarskom mjestu Saint-Rhemy, u noćnom prepadu Napoleonovih trupa sa švicarske strane granice, između ostalog objavljuje F. Gigon, „poklana je austrijska straža – u stvari dvije stotine Hrvata -, koji su od na brzinu mobiliziranih mjesnih jedinica za pojačanje sramotno ostavljeni na cjedilu“ (F. Gigon, Geschichte und Geschichten ueber Alpenpaesse, Mondo- Verlag, 1977. S.77).
Na posebnom mjestu na obelisku, koji na vrhu krasi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava, s jedne strane na hrvatskom, a s druge na njemačkom, uklesan je sljedeći tekst:
U SJEĆANJE NA 200 HRVATA
koji su kao redovni vojni obveznici
Habsburške monarhije
15. svibnja 1800. u Švicarskoj
(Saint-Rhemy, Veliki St. Bernhard)
tragično stradali.
Biskup Bogović kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istraživanje hrvatskih žrtava, zaželio je da žrtva, znoj i krv tih nastradalih nevinih mladića bude na blagoslov Hrvatima i njihovim potomcima u Švicarskoj i u cijelom izvandomovinstvu.
Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena prve slobode kršćanstva, kojem je rimski car Konstantin Veliki Milanskim ediktom o toleranciji 313. godine dao slobodu djelovanja izjednačivši ga s ostalim religijama, gospićko-senjski biskup i povjesničar dr. Mile Bogović u HKM Solothurn, boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja 13, 14, 15. i 16. lipnja. Pred masom vjernika sa svih strana Švicarske biskup Bogović je misama, propovijedima, svečanim blagoslovima i povijesno-vjerskim predavanjima na poseban način obogatio ovdašnje Hrvate izvan domovine.
U ciklusu svojih misa i propovijedi posvetio je posebnu pažnju nedvojbenim obiteljskim vrijednostima i vjerskom zajedništvu hrvatske zajednice u tuđu svijetu, ali i zdravoj usmjerenosti druge i treće generacije hrvatskih potomaka koji se ovdje već rađaju.
U svojim povijesno-vjerskim predavanjima znalački i atraktivno je predočio prva stoljeća zabranjene kršćanske vjere, puna hrabrosti, osobnog osvjedočenja i mučeništva, ali i prva stoljeća kršćanstva u hrvatskom narodu, bez kojeg je nezamisliva hrvatska povijest i nacionalna sudbina. Biskup Bogović je također bio jedan od sudionika na Okruglom stolu u povodu Ulaska RH u EU i 20-te obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa. S njime su još bili poznati fizičar i javni djelatnik dr. Davor Pavuna, psiholog mr. mr. Frane Vugdelija, hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Aleksandar Heina i mjesni misionar fra Šimun Šito Ćorić.
Š.Ć.
