Najveći interes za povratak u Hrvatsku među potomcima Hrvata u Južnoj Americi imaju mlađe odrasle osobe, osobito žene u dobi od 26 do 35 godina, pokazala je studija Instituta za istraživanje migracija (IMIN).
Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Južnoj Americi živi oko 850 tisuća potomaka hrvatskih iseljenika. Najviše ih je u Argentini (oko 300 tisuća), pa u Čileu (200 tisuća), Peruu (196 tisuća), Brazilu (80 tisuća) i Paragvaju (27 tisuća), stoji na stranicama Ureda.
IMIN, znanstvenoistraživačka ustanova koja sustavno prati migracije, u suradnji s Uredom je 2023. i 2024. provela istraživanje o potomcima iseljenika i zaključila da „velik broj” njih „želi živjeti, raditi i ulagati u Hrvatskoj”, stoji u njenom priopćenju.
Najveći interes iskazuju mlađe odrasle osobe, osobito žene u dobi od 26 do 35 godina, koje Hrvatsku prepoznaju kao sigurno i poželjno mjesto za život, rad i odgoj djece, priopćio je IMIN.
Glavni motivi za preseljenje odnose se na zapošljavanje, pokretanje vlastitog posla, ulaganje i obrazovanje djece, dok dio ispitanika razmatra povratak u mirovini. Više od dvije trećine ispitanika ima visoko obrazovanje, a gotovo svi su spremni raditi bilo koji posao dok uče hrvatski jezik.
Istraživanje je obuhvatilo 687 sudionika iz više zemalja Južne Amerike: 251 iz Čilea, 132 iz Perua, 120 iz Argentine, 73 iz Brazila, 44 iz Bolivije, 34 iz Paragvaja, 18 iz Venezuele, 10 iz Urugvaja i 5 iz Kolumbije, stoji u priopćenju.
Oko 22 posto ispitanika već posjeduje hrvatsko državljanstvo, 13 posto je u postupku dobivanja, a dodatnih tri posto izrazilo ga je želju zatražiti.
U istraživanju se posebno ističe interes za online učenje hrvatskog jezika prije dolaska, što pokazuje visoku razinu pripremljenosti i motivacije za integraciju, piše IMIN.
Kvalitativni dio istraživanja, koji je uključivao fokus-grupe s pripadnicima hrvatskih zajednica u Južnoj Americi, otkrio je da je hrvatski identitet i emocionalna povezanost s domovinom izuzetno snažna, stoji u priopćenju.
Ispitanici su predložili uspostavu digitalne platforme za dijasporu, koja bi na španjolskom i engleskom jeziku pružala sve relevantne informacije i savjete o povratku i integraciji.
„Rezultati istraživanja pokazuju da potomci hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike predstavljaju vrijedan demografski, kulturni i gospodarski potencijal za Republiku Hrvatsku. Njihov interes i povezanost s domovinom potvrđuju važnost daljnjeg razvoja politika koje će im olakšati povratak i integraciju“, istaknula je voditeljica istraživanja dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.
Istraživanje punog naziva „Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike“ realizirano je u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i Sveučilištem Sjever, s ciljem oblikovanja pilot-modela useljavanja i integracije potomaka Hrvata treće, četvrte i kasnijih iseljeničkih generacija.
Fenix-magazin/SČ/Hina
