Mnogi u Njemačkoj redovito primjećuju da im na kraju mjeseca ne ostane dovoljno novca. No, situacija bi se uskoro mogla promijeniti za umirovljenike zahvaljujući novom zakonu. Novim zakonom milijuni njemačkih umirovljenika mogu očekivati golemu povišicu.
Novi zakon uskoro će rezultirati značajnim povećanjem isplata za sve umirovljenike. Barem tako trenutno planiraju vladajući.
Izazov mirovinske reforme: Što čeka radnike?
Planirana mirovinska reforma savezne vlade, također poznata kao Mirovinski paket II, donijet će značajne promjene u mirovinski sustav, pišu njemački mediji.
Posebno će pogoditi radnike i naravno umirovljenike. Prethodna gornja granica od 20 posto za mirovinske doprinose mogla bi se u budućnosti ukinuti. To bi sadašnjoj i budućim vladama dalo mogućnost fleksibilnog povećanja stope doprinosa ovisno o financijskim potrebama mirovinskog fonda.
“Semafor koalicija” sada planira zadržati stopu doprinosa na 18,6 posto do 2027. godine. Ali od 2028. stopa bi mogla porasti na 20 posto, a očekuje se da će dosegnuti 22,3 posto 2035. godine.
Ove mjere služe održavanju stabilnih razina mirovina do 2040. godine, što predstavlja veliki izazov s obzirom na starenje društva, ističu njemački mediji.
Uz povećanje doprinosa, uvodi se i tzv. proizvodni kapital koji bi trebao ublažiti teret siromaštva u starosti.
Međutim, kritičari ističu da je to dodatno opterećenje za mlade generacije, jer su već pogođene visokim socijalnim doprinosima.
Prema tvrdnjama kritičara, ovaj bi razvoj mogao snažno osjetiti osobito srednji sloj.
Ovdje je potrebno razviti druge dugoročne strategije kako bi mirovinski sustav bio održiviji i isplativiji za sve.
Učinci na neto plaću
Planirana povećanja doprinosa stoga izravno utječu na raspoloživi dohodak radnika. Tko zarađuje 3.000 eura bruto mjesečno, od 2028. godine mora očekivati 21 euro manje mjesečno.
Od 2035. to će imati oko 55 eura manje.
Čak 840 eura manje
Od 2035. zaposlenici s bruto plaćom od 4.000 eura godišnje će u mirovinski fond uplaćivati gotovo 900 eura više.
Za prosječnog primatelja s bruto plaćom od 3.780 eura to znači da će od 2028. na računu godišnje imati 318 eura manje, a od 2035. čak 840 eura manje.
Radnik s bruto plaćom od 2.500 eura, pak, od 2028. bi u mirovinski fond morao mjesečno uplaćivati 17,50 eura više, što odgovara godišnjem gubitku od 210 eura.
Od 2035. dodatno će godišnje opterećenje iznositi oko 555 eura. To će osobito biti vidljivo za osobe s niskim primanjima.
Ovakav razvoj događaja potaknuo je žestoke rasprave. Stranka FDP posebno kritizira činjenicu da se stabilizacija mirovina ne može postići samo povećanjem doprinosa. Ima i kritika da se povećanjem doprinosa više opterećuje srednja klasa, a posebno mladi radnici.
Dugoročna rješenja, poput veće integracije privatnog mirovinskog osiguranja i reforme tržišta rada, predstavljaju se kao alternative.
Rasprava još jednom pokazuje koliko je hitan problem osiguranja mirovina u društvu koje je sve starije.
Fenix-magazin/SČ
