Neobično hladan travanj uništio je velik dio cvjetova lješnjaka u Turskoj – posljedice osjećaju i proizvođači i potrošači
Ovaj razvoj događaja pogađa čokoladu, namaze i musli. Cijene lješnjaka porasle su od početka godine do sada, pred početak berbe, za više od trećine, što u Njemačkoj pogađa tvrtke poput Ritter Sporta, Seebergera ili Zentisa.
Visoke cijene povezane su s posebnostima tržišta lješnjaka. Turska je proizvođač koji dominira svjetskim tržištem – oko 60 posto svjetske proizvodnje dolazi s njezinih zelenih padina uz obalu Crnog mora, gdje se lješnjak zbog svoje važnosti naziva i „zelenim zlatom“.
U travnju je prodor hladnog zraka oštetio cvjetove i mladice, pa su cijene počele rasti još prije početka berbe. Turski ministar poljoprivrede Ibrahim Yumakli opisao je to kao jedan od najgorih poljoprivrednih mrazeva u povijesti zemlje. Stručnjaci kao razlog navode klimatske promjene koje povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Državna turska agencija Anadolu izvijestila je da Državni ured za žitarice ove godine očekuje pad uroda od 36 posto, na oko 450.000 tona.
Ritter Sport se priprema na dvostruki udar
Poskupljenje posebno pogađa tvrtke koje nabavljaju i skupi kakao – poput švicarskog Lindt & Sprünglija, njemačkog Köllna ili Ritter Sporta iz Waldenbucha kod Stuttgarta. Ritter Sport godišnje preradi nekoliko tisuća tona lješnjaka, uglavnom iz turskog Crnomorskog područja, a manjim dijelom iz SAD-a.
„Noćni mrazevi u Turskoj i rast cijena osjetno utječu na našu proizvodnju“, rekao je glasnogovornik tvrtke. „Lješnjaci su, poput kakaa, skup sirovinski resurs. Bilježimo veliku (dvostruku) opterećenost na strani nabave, a to se neće tako lako smanjiti – i zbog klimatskih promjena.“
Seeberger: Ova situacija pokazuje klimatske rizike
Proizvođač grickalica Seeberger iz Ulma nudi prirodne jezgre lješnjaka koje nabavlja iz Italije, drugog najvećeg proizvođača. Ipak, očekivani podbačaj uroda u Turskoj utječe i na njih jer rast cijena u Turskoj povlači rast i na talijanskom tržištu.
„Trenutna situacija odraz je sve većih klimatskih rizika za poljoprivredu“, poručili su iz tvrtke. Znanstvenici nazivaju rast cijena hrane zbog posljedica klimatskih promjena – „climateflation“.
Najveći svjetski kupac lješnjaka, proizvođač Nutelle – Ferrero, navodno otkupljuje oko trećinu ukupne svjetske proizvodnje. Ferrero se nije očitovao o kretanju cijena, ali je zanijekao mogućnost prekida opskrbe, istaknuvši da lješnjake nabavlja i iz Italije, Čilea i SAD-a.
„Cijena lješnjaka je trenutačno vrlo visoka“
Alexander Sterk, osnivač platforme Vesper BV u Amsterdamu koja prati cijene prehrambenih proizvoda, izjavio je da tona turskih jezgri lješnjaka sada košta oko 9.400 eura – više od trećine iznad cijene s početka godine. „Cijena je trenutačno jako visoka, zbog čega se lješnjaci malo trguju – za razliku od, primjerice, kikirikija“, rekao je Sterk, dodavši da neki proizvođači mijenjaju recepte kako bi smanjili udio lješnjaka.
Badem kao povoljnija alternativa
Rainer Lückenhausen iz hamburške tvrtke Schlüter & Maack, specijalizirane za trgovinu lješnjacima, očekuje da će se proizvođači okretati drugim orašastim plodovima, posebno bademima koji su cjenovno povoljniji. Ne predviđa daljnje drastične skokove cijena lješnjaka, iako klimatske promjene ostaju nepredvidiv faktor.
Ovisnost o „zelenom zlatu“ i viša cijena
Mraz u Turskoj posebno pogađa lokalne proizvođače, od kojih mnogi nemaju osiguranje od gubitka uroda. U selima na obali Crnog mora uzgoj lješnjaka često je jedini izvor prihoda. „Zima je bila teška. Snijeg u travnju sve je uništio“, rekla je jedna radnica u berbi za tursku agenciju DHA.
Državna agencija za žitarice je, kao i svake godine u vrijeme berbe, odredila minimalnu otkupnu cijenu za stabilizaciju tržišta – ove godine ona iznosi oko 4,20 eura po kilogramu, što je gotovo 17 posto više nego lani (u eurima), a u domaćoj valuti liri, koja stalno gubi vrijednost, poskupljenje je iznad 50 posto. Predsjednik poljoprivredne komore u regiji Giresun, Nurittin Karan, očekuje da će kupci iz Njemačke i drugih zemalja brzo otkupiti dostupne količine, dok će za tursko tržište ostati manji dio uroda.
Fenix-magazin/IK
