Malo vlakana, mnogo bolesti. Studije pokazuju kako prehrana siromašna vlaknima potiče upale i čak povećava rizik od raka.
Aktualni prehrambeni trendovi usmjereni su na proteine i “superhranu”, dok prehrambena vlakna pritom bivaju zanemarena. Nutricionisti upozoravaju: nizak unos vlakana kod mnogih ljudi ima dalekosežne posljedice po zdravlje, uključujući upale i kronične bolesti. Znanstvene studije čak kod mlađih osoba povezuju prekomjeran unos proteina s povećanim rizikom od raka, javlja Spiegel.
Posebno su pogođeni mladi: Rizik od raka raste zbog prehrane siromašne vlaknima
Proteinske pločice ili prašci postali su svakodnevica mnogima. Vlakna se, međutim, često zanemaruju. Crijevne bakterije tada gladuju, što kratkoročno može dovesti do zatvora, nadutosti ili bolova u trbuhu.
„Kada naše crijevne bakterije unose ili fermentiraju vlakna, nastaju tzv. kratkolančane masne kiseline“, objašnjava Justin Sonnenburg, profesor mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu Stanford, za Wall Street Journal. „Te čarobne molekule imaju izuzetno važnu ulogu u regulaciji našeg metabolizma i funkcije imuniteta.“
Nedostatak vlakana može poremetiti crijevni mikrobiom, što posljedično može oslabiti imunološki sustav i izazvati kronične upale. To povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i raznih vrsta raka. Na taj zaključak dolazi više znanstvenih studija, uključujući i jednu objavljenu na stručnom portalu JAMA.
„Visok unos proteina povezan je s povećanom stopom raka i dijabetesa, kao i ukupnim mortalitetom“, navodi se, primjerice, u studiji iz 2014. godine koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Southern California.
Prehrambeni trend predstavlja zdravstveni rizik: High Protein prehrana često sadrži premalo vlakana
Ukupni rizik smrtnosti raste za 75 % kod visokog unosa proteina iz životinjskih izvora, dok je rizik smrtnosti od raka čak četiri puta veći. Postoje, međutim, dvije važne napomene: Učinci su zabilježeni samo kod osoba mlađih od 65 godina – kod starijih od 65 godina veći unos proteina čak djeluje zaštitno. Također, proteini biljnog podrijetla prema znanstvenicima ne pokazuju negativne učinke na smrtnost.
O studiji
Studija „Low Protein Intake Is Associated with a Major Reduction in IGF-1, Cancer, and Overall Mortality in the 65 and Younger but Not Older Population“ objavljena je 2014. godine u časopisu Cell Metabolism i obuhvatila je 6.381 odraslu osobu stariju od 50 godina tijekom razdoblja od 18 godina.
Voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke: Ovoliko vlakana se preporučuje dnevno
Njemačko društvo za prehranu (DGE) preporučuje odraslima da dnevno unesu najmanje 30 grama prehrambenih vlakana. Dobar izvor vlakana su cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica, integralnog kruha, quinoe ili smeđe riže, kao i mahunarke poput leće, slanutka ili graha. U prehranu treba uključiti i orašaste plodove i sjemenke – primjerice bademe, chia ili lanene sjemenke – te obilje povrća i voća s korom, poput jabuka, krušaka ili bobičastog voća. Kao i uvijek vrijedi pravilo: ravnoteža je ključ. Kako bi se izbjegli nadutost i osjećaj težine, povećanje unosa vlakana treba biti postepeno, uz dovoljan unos vode, savjetuje nutricionistica Beth Czerwony za Wall Street Journal.
„Prevelik unos crvenog mesa – osobito govedine, svinjetine, janjetine i kozletine – te prerađenog mesa povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva“, upozorava DGE.
Vrijeme je za djelovanje: Sve više mladih obolijeva od raka
Stopa dijagnoza raka u SAD-u 2019. godine iznosila je 107,8 slučajeva na 100.000 osoba mlađih od 50 godina – što predstavlja porast od 12,8 % u odnosu na 2000. godinu, pokazuju statistike. Ovaj trend je vidljiv i globalno: Istraživanje objavljeno 2023. godine u časopisu BMJ Oncology pokazuje da je broj oboljenja od raka kod osoba mlađih od 50 godina između 1990. i 2019. porastao za 79,1 %, najviše pogođeni su stanovnici Sjeverne Amerike, Australije i Zapadne Europe. U istoj dobnoj skupini stopa smrtnosti porasla je za 27,7 %.
Fenix-magazin/MD
