Studija uspoređuje prihode useljenika i domaćeg stanovništva u nekoliko zemalja svijeta. Pristup boljim poslovima, posebno, čini razliku, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Useljenici (imigranti) u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno niže prihode od domaćeg stanovništva. To se odnosi i na osam drugih zemalja svijeta, pokazuje međunarodna studija koju je naručio časopis “Nature” uz sudjelovanje istraživača iz Nürnbergškog instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB).
To su Kanada, Danska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska i SAD. Međutim, nekoliko drugih zemalja smanjuje razliku u plaćama među imigrantima druge generacije brže od Njemačke.
Useljenici zarađuju u prosjeku 19,6 posto manje
U Njemačkoj, razlika u plaćama među Useljenicima (imigrantima) prve generacije iznosi 19,6 posto. Glavni razlog ovog deficita nije nejednaka plaća za isti rad, već ograničen pristup bolje plaćenim industrijama, zanimanjima i tvrtkama.
To čini tri četvrtine razlike u plaćama. Za studiju je analizirano ukupno 13,5 milijuna imigranata i domaćih radnika u devet zemalja.
Smanjenje prepreka ulasku
„Integracija nije samo jednaka plaća za jednak rad. Primarno se radi o smanjenju strukturnih prepreka pristupu dobro plaćenom zaposlenju“, rekao je koautor studije Malte Reichelt iz IAB-a. Jezična podrška, priznavanje stranih kvalifikacija, širenje profesionalnih mreža i bolje informiranje važni su za smanjenje strukturnih prepreka.
U Njemačkoj još uvijek postoji razlika u plaćama među imigrantima druge generacije – u prosjeku iznosi 7,7 posto. Iako je ta razlika manja nego kod roditeljske generacije, potomci ljudi iz Afrike i Bliskog istoka, posebno, i dalje su u nepovoljnom položaju.
Razlike u plaćama u drugoj generaciji
Međunarodna usporedba otkriva različit stupanj nejednakosti. Najveće razlike u plaćama među prvom generacijom pronađene su u Španjolskoj s 29,3 posto i Kanadi s 27,5 posto, zatim u Norveškoj s 20,3 posto, Njemačkoj s 19,6 posto, Francuskoj s 18,9 posto i Nizozemskoj s 15,4 posto. Razlike su bile znatno manje u SAD-u s 10,6 posto, Danskoj s 9,2 posto i Švedskoj sa 7 posto.
Razlike u prihodima također su vidljive za drugu generaciju – prosječna razlika u plaćama ovdje iznosi 5,7 posto. Njemačka je stoga iznad prosjeka u tom pogledu. Razlika u plaćama među drugom generacijom najveća je u Norveškoj s 8,7 posto, a najmanja u Kanadi s 1,9 posto.
Fenix-magazin/SIM/dpa
