Tradicionalni Novogodišnji koncert Bečke filharmonije, pod maestralnim ravnanjem uglednog njemačkog dirigenta Christiana Thielemanna (65), iz Zlatne dvorane Musikvereina u Beču, kao uvod u jubilarnu 200. obljetnicu rođenja austrijskog skladatelja Antona Brucknera, koja će se obilježavati tijekom 2024. godine, bio je danas, 1. siječnja, ne samo glamurozna parada valcera, galopa, koračnica i polki iz skladateljske radionice obitelji Strauss i njenih suvremenika nego i pravi “vatromet” brojnih premijera. Veličanstvenih, i dosad nepoznatih glazbenih dragulja.
Piše: Snježana Herek
Maestro Thielemann je po drugi put u svojoj impozantnoj karijeri bio za dirigentskim pultom ovoj prestižnog svjetskog koncertnog događaja, na čiji je program prvi put stavljeno i jedno djelo Antona Brucknera (1824-1896). Bruckner se smatra simbolom zadnje faze austro-njemačkog romantizma.
Brucknerova Kvadrilja WAB 12 bila je jedna od čak 9 premijera koje su prvi put izvedene na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije. Uz, one brojne iz pera dinastije Strauss i njenog okruženja.
Christian Thielemann, rođen u zapadnom Berlinu 1959. godine, šef je dirigent Saske državne kapele iz Dresdena i netom imenovani novi glavni glazbeni ravnatelj Državne opere Unter den Linden u Berlinu. S Bečkim filharmoničarima njeguje koncertnu suradnju još od 2000. godine, dakle preko dva desetljeća.
Ovogodišnji, 84. Novogodišnji koncert u Beču je počeo premijernom izvedbom djela austrijsko-češkog skladatelja Karla Komzaka “Erzherzog Albrecht – Marš. op. 136”.
Uz tradicionalne valcere, polke, marševe i čardaše dinastije Strauss, oca Johanna i njegova tri sina, “kralja valcera” Johanna mlađega, te Josefa i Eduarda, na repertoaru su se našle i premijerne izvedbe nekih njihovih djela. “Vatromet” premijera obilježila su i dva djela, valcer i polka Austrijanca Josefa Hellmesbergera, te galop danskog skladatelja Hansa Christiana Lumbye.
Koncert je završio valcerom “Delirien” op. 212 Josefa Straussa.
U znaku tradicije, na kraju su uz ovacije i frenetično ritmičko pljeskanje publike u Zlatnoj dvorani bečkog Musikvereina, ukrašenog s preko 30 tisuća cvjetova domaće proizvodnje, izvedeni neizbježni valcer “Na lijepom plavom Dunavu” Johanna Straussa sina te slavni “Radetzky marš”, njegovog oca. I to uz ovacije publike, kojima se je pridružio i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.
U stanci između dva dijela koncerta 15 HD kamera austrijske televizije ORF prikazale su baletne točke virtuoznih austrijskih plesnih prvaka Baletnog ansambla bečke Državne opere, koji su plesali prvo dva valcera Johanna Straussa sina iz “Carske vile” i “Mramornog dvorca” u gornjoaustrijskom gradiću i lječilištu Bad Ischl u regiji Salzkammergut, koja je Europska prijestolnica kulture ove godine. I to u izvedbi virtuoznog plesnog para Ketevana Papave i Ena Pecija. Koreografiju potpisuje sjajni Talijan David Bomban, a kostimografiju Susanne Bisovsky.
Idilični gradić Bad Ischl je usko povezan i s povješću Austro-ugarske Monarhije i likom omiljene austrijske carice i ugarsko-hrvatske kraljice Sissi. Žene ispred svog vremena, čiji će život ove godine ponovno biti u fokusu javnosti, vezano uz razne izložbe i druge manifestacije u sklopu Salzkammerguta i Bad Ischla kao Europske prijestolnice kulture.
Druga plesna točka, bio je valcer “Wiener Bürger” Carla Michaela Ziehrera otplesana i prikazana putem TV kamera iz srednjovjekovnog renesansnog dvorca Rosenburg u Waldviertlu u pokrajini Donjoj Austriji.
Bečki filharmoničari i dirigent Thielemann su 50 milijuna ljudi iz 100-nja zemalja svijeta, pa tako i Hrvatima, koji su uživo gledali i slušali TV prijenos iz Beča, prema ustaljenom običaju, poslali novogodišnju čestitku “Prosit Neujahr” i poruku nade, prijateljstva i mira. I Novogodišnjim koncertom uveli svijet u Brucknerovu obljetničku godinu.
U svakom slučaju, svečano jutro Nove 2024. u Beču obilježila je glazbena i dirigentska virtuoznost najviših profesionalnih dometa.
Slijedećim Novogodišnjim koncertom Bečkih filharmoničara 1. siječnja 2025., ravnat će, kako je objavljeno, po sedmi put talijanski maestro Riccardo Muti.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
