U Njemačkoj se trenutačno širi novi oblik internetske prijevare putem e-pošte. Mnogi građani primaju lažne inkaso-poruke (poruke od navodnih tvrtki za naplatu dugova) u kojima se tvrdi da imaju neplaćene novčane kazne koje moraju hitno podmiriti.
Iako poruke izgledaju vrlo uvjerljivo, riječ je o prijevari čiji je cilj izvući novac ili instalirati zlonamjerni softver na računalo ili mobitel žrtve.
Kako izgleda prijevara
Prevaranti se u tim porukama predstavljaju kao tvrtka COEO-Inkasso, poznato i stvarno njemačko inkaso-poduzeće. U e-mailu se tvrdi da su gradske uprave navodno predale naplatu neplaćenih kazni tom poduzeću. No COEO je službeno reagirao i potpuno se ogradio od tih poruka, istaknuvši da su sve tvrdnje u njima izmišljene. Isto potvrđuju i brojni gradovi koji se navode u e-porukama – takvi slučajevi ne postoje.
Kako prevaranti djeluju
Te lažne e-poruke djeluju vrlo stvarno i profesionalno izrađeno. Često sadrže točnu adresu i mjesto prebivališta primatelja, što kod mnogih ljudi stvara dojam vjerodostojnosti. Međutim, navodni prekršaj koji se spominje u poruci uvijek se navodno dogodio u nekom drugom gradu, ne u mjestu gdje osoba stvarno živi. To je već jedan od prvih znakova sumnje.
Još se ne zna točno odakle prevaranti dolaze do osobnih podataka građana. Pretpostavlja se da koriste podatke iz ranijih hakerskih napada ili javno dostupne baze podataka. Sve više njemačkih gradova prijavljuje slučajeve takvih poruka, među njima Cottbus, Köln, München i Essen.
Sadržaj poruke obično uključuje poziv na plaćanje kazne ili zahtjev da primatelj potvrdi svoje osobne podatke putem priložene poveznice. Da bi prevara djelovala uvjerljivije, prevaranti često nude i „popust od 50 %” ako se uplata izvrši odmah. To je, međutim, klasičan znak prijevare – cilj je da osoba što brže klikne na poveznicu, čime se može otvoriti lažna web-stranica ili preuzeti štetni program.
Kako prepoznati lažnu inkaso-poruku
Postoji nekoliko jasnih pokazatelja da se radi o prijevari:
Neobičan način pisanja – primjerice, ako poštanski broj stoji iza naziva mjesta, što nije uobičajeno u službenim dokumentima.
Nelogičan opis mjesta prekršaja – kazna se navodno odnosi na grad u kojem osoba nikad nije bila.
Sumnjivi prilozi i poveznice – nikada ne treba otvarati privitke, klikati na linkove niti odgovarati na poruku.
Provjera putem službenih kanala – ako postoji sumnja, najbolje je kontaktirati stvarnu gradsku upravu ili službeno inkaso-poduzeće putem njihovih provjerenih kontakt-podataka (npr. s njihove web-stranice), a ne onih koji se nalaze u e-mailu.
Savjeti tvrtke COEO-Inkasso
Direktor COEO-a, Sebastian Ludwig, pojasnio je kako razlikovati pravo inkaso-pismo od lažnog. Prema njegovim riječima, autentična obavijest o dugovanju uvijek ima uredan izgled, jasno istaknuti logotip i točne podatke. Također, stvarni inkaso-postupak ne počinje odmah, nego tek nakon dvije neuspjele opomene. Ludwig podsjeća i da su troškovi inkasa zakonski regulirani, pa se ne mogu proizvoljno naplaćivati.
Ako netko posumnja u vjerodostojnost inkaso-zahtjeva, može besplatno koristiti „Inkasso-Check” na internetskoj stranici potrošačkog centra (Verbraucherzentrale), gdje se lako može provjeriti radi li se o stvarnom slučaju.
Kako se zaštititi
Njemački potrošački centar savjetuje građanima da sve sumnjive poruke odmah izbrišu i da nikako ne reagiraju na njih. Onima koji nisu sigurni preporučuje se da se izravno obrate Verbraucherzentrale NRW (Sjeverna Rajna-Vestfalija), gdje mogu dobiti pomoć i savjet.
Uz malo opreza i pažljivo provjeravanje sadržaja poruka, većinu ovakvih pokušaja prijevare moguće je prepoznati i zaustaviti prije nego što nanesu štetu.
Glavno pravilo glasi:
Ne klikajte ni na što, ne odgovarajte i ne šaljite osobne podatke.
Ova prijevara još je jedan primjer kako se cyber-kriminalci koriste lažnim identitetima poznatih tvrtki kako bi stekli povjerenje žrtava. U ovom slučaju iskorištavaju strah od novčanih kazni i duga kako bi ljude natjerali da brzopleto reagiraju. Ključ obrane je oprez, provjera informacija i zdravi skepticizam prema svakoj e-poruci koja traži novac ili osobne podatke.
