Zbog provedbe EU direktive o transparentnim i pouzdanim radnim uvjetima (EU Directive 2019/1152 – Working Conditions Directive), njemački zakonodavac mora, između ostalog, izmijeniti Zakon o dokazima (NachwG), koji propisuje koje obveze u vezi s podacima i dokumentacijom poslodavac mora ispunjavati.
Prilikom budućeg zapošljavanja poslodavac mora dati više podataka nego što je do sada bilo potrebno. Novi zakon o dokazima usvojen je u Bundestagu 23. lipnja 2022. i primjenjivat će se od 1. kolovoza 2022.
Kako je Fenix-magazin.de već ranije pisao novi zakon uključuje, između ostalog, datum prestanka radnog odnosa, po potrebi slobodan izbor mjesta rada od strane radnika, trajanje probnog rada, sastav i iznos plaće, uključujući plaću za prekovremeni rad, dogovoreno radno vrijeme i dogovorene stanke.
Do sada je Zakonom o evidencijama bilo propisano da je poslodavac dužan najvažnije ugovorne uvjete utvrditi u pisanom obliku i predati ih radniku. Prije je vrijedio rok od mjesec dana od početka radnog odnosa. To se odnosilo na sljedeće točke:
Naziv i adresa ugovornih strana
Datum početka radnog odnosa
Trajanje radnog odnosa u slučaju ugovora na određeno vrijeme
radno mjesto
Naziv ili opis posla
Sastav i visina plaća
radno vrijeme
Dužina godišnjeg odmora
otkazni rokovi
Općenito upućivanje na kolektivne ugovore, ugovore o poduzećima i ugovore o uslugama koji se primjenjuju na radni odnos.
Dodatne obveze od 01.08.2022
Od 1. kolovoza 2022. sljedeće točke također moraju biti dokumentirane u pisanom obliku:
– U slučaju na određeno vrijeme: datum završetka radnog odnosa (ako je utvrđen)
– Po dogovoru, slobodan izbor mjesta rada od strane radnika
– Po dogovoru, trajanje probnog rada
– Sastav i iznos plaće, uključujući plaću za prekovremeni rad, dodatke, dodatke, bonuse i posebne isplate i druge komponente plaće, od kojih se svaka mora posebno navesti, te njihov datum dospijeća i vrstu isplate
– Dogovoreno radno vrijeme, dogovorene pauze za odmor i razdoblja odmora te, u slučaju dogovorenog rada u smjenama, sustav smjena, ritam smjena i zahtjevi za promjene smjena
– Po dogovoru, mogućnost naručivanja prekovremenog rada i njegovih zahtjeva
– Svako pravo na obuku koju osigurava poslodavac
– Ako poslodavac obeća zaposleniku mirovinu tvrtke preko davatelja mirovine, ime i adresu tog davatelja mirovine; obveza pružanja dokaza ne vrijedi ako je davatelj mirovine dužan pružiti te podatke.
– Postupak kojeg se poslodavac i radnik moraju pridržavati prilikom prestanka radnog odnosa, najmanje uvjet pisanog oblika i rokovi za prestanak radnog odnosa,
– Rok za podnošenje tužbe za zaštitu od nepravednog otkaza (unutar tri tjedna nakon primitka pismene obavijesti o raskidu, vidi odjeljak 4 S. 1 Zakona o zaštiti od nepravednog otkaza (KSchG)) i naznaka da je raskid do smatrati pravno učinkovitim nakon isteka roka za podnošenje tužbe (usp. odjeljak 7. KSchG), a to također vrijedi ako rok za podnošenje tužbe za zaštitu od nepravednog otkaza nije pravilno određen.
Savjet:
Novi zakon izričito propisuje da se može pozivati na kolektivne ugovore, ugovore o poduzećima ili ugovore o uslugama i slične propise ako su u njima regulirane relevantne točke. Upućivanje je moguće za subjekte uredbe “Trajanje godišnjeg odmora” kao i za “postupak poslodavca i radnika pri prestanku radnog odnosa” ako se primjenjuju zakonske odredbe.
U kojim slučajevima se primjenjuju nove obveze?
Nove obveze odnose se na novozaposlene od 1. kolovoza 2022. Za razliku od prethodne uredbe, međutim, zaposlenik već mora imati zapisnik s podacima o nazivu i adresi ugovornih strana, plaći i njezinom sastavu te radno vrijeme prvog radnog dana. Ostali dokazi moraju se dostaviti najkasnije u roku od sedam kalendarskih dana.
Moraju li sve točke biti navedene?
Potrebno je navesti samo one točke koje se stvarno javljaju u radnom odnosu. Tamo gdje, na primjer, nema vremenskog ograničenja ili smjenskog rada, te točke uopće ne treba spominjati. Nije potrebno izričito navesti da nije dogovoren smjenski rad.
Moraju li sve točke biti navedene?
Potrebno je navesti samo one točke koje se stvarno javljaju u radnom odnosu. Tamo gdje, na primjer, nema vremenskog ograničenja ili smjenskog rada, te točke uopće ne treba spominjati. Nije potrebno izričito navesti da nije dogovoren smjenski rad.
Što se odnosi na zaposlenike zaposlene prije 1. kolovoza 2022.?
Zaposlenici koji su zaposleni prije 1. kolovoza 2022. moraju biti pismeno obaviješteni o bitnim uvjetima rada samo ako to zatraže od poslodavca. Pažnja: Pisani oblik znači strogi pisani oblik § 126. stavak 1. BGB, tj. H. zapisnik mora biti vlastoručno potpisan od strane poslodavca prije predaje zaposleniku. Elektronički oblik (npr. slanje kao e-mail ili PDF s digitalnim potpisom) nije dovoljan! Preporučljivo je zaposleniku dati potpisan dokument ili potpisan popis uvjeta rada – ugovore o radu nije potrebno mijenjati. Primjenjuje se rok od sedam dana. Informacije o godišnjem odmoru, mirovinskim programima poduzeća, obveznom obrazovanju, postupku otkazivanja i važećim kolektivnim ugovorima moraju se dostaviti najkasnije u roku od mjesec dana. Ako se promijene glavni uvjeti rada u postojećem radnom odnosu, poslodavac je dužan obavijestiti radnika (pisanim putem) najkasnije na dan promjene. Promjene zakona ili promjene kolektivnih ugovora ili ugovora o trgovačkim društvima ili uslugama i dalje se ne moraju prijavljivati u pisanom obliku. Ako su sve točke već sadržane u pisanom ugovoru o radu nije potreban poseban dokaz.
Koliki je rizik ako se ne poštuje Zakon o dokazima?
Novčana kazna je do 2.000 eura u slučaju kršenja zahtjeva iz Zakona o dokazima. Kao poslodavac, pripremite se za primjenu ovog propisa. Ako imate uzorke ugovora o radu koje koristite pri zapošljavanju, trebali biste im odmah dodati nove podatke. Za sve zaposlenike koji su već u tvrtki prije 1. kolovoza 2022. trebali biste razmotriti za koje se skupine zaposlenika mogu napisati standardna pisma ili informativni list s dodatnim podacima. Međutim, to je moguće samo ako su radni uvjeti zapravo identični. U svakom slučaju, morate se pripremiti na upite postojećih zaposlenika. Također biste trebali razmotriti ima li, ako postoji radničko vijeće, smisla regulirati opće uvjete rada, kao što su radno vrijeme, mirovinski programi poduzeća, smjenski sustav itd., u ugovorima poduzeća. To bi se onda moglo navesti u ugovorima o radu.
Fenix-magazin/MD
