Tko ima pravo na mirovinu u 2025. godini u Njemačkoj? Koje se nadoplate mogu očekivati? A koje odredbe vrijede za posebne slučajeve, teške invalide i dodatne prihode? Karijere u životu su vrlo različite, pa tako i mirovinska prava.
Redovna dob za odlazak u mirovinu za one rođene 1959. godine, odnosno one koji će 2025. godine proslaviti 66. rođendan, je 66 godina i dva mjeseca. Svatko tko je rođen u siječnju 1959. godine, a još ne prima starosnu mirovinu, može u redovnu mirovinu u travnju 2025. godine ako ima minimalni staž osiguranja. Redovnu starosnu mirovinu mogu ostvariti gotovo svi koji su u nekom trenutku bili osiguranici DRV-a. Za to je dovoljno pet godina osiguranja.
Sljedećih godina će se dobna granica podizati korak po korak za dva mjeseca za svaku mlađu dobnu skupinu. Savjet: zakonska mirovina nije automatski dostupna kada dosegnete dobnu granicu, već samo nakon podnošenja zahtjeva. Zahtjev za mirovinu najbolje je podnijeti najkasnije tri mjeseca prije planiranog odlaska u mirovinu.
Mirovina sa 63 godine: Što se odnosi na starosnu mirovinu za osobe koje su posebno dugo osigurane?
Svatko tko navrši 45 godina staža osiguranja može, kao i do sada, otići u mirovinu prije navršenih redovitih godina mirovinskog staža. Oko visine mirovina nema kompromisa. No, to više nije “umirovljenje sa 63 godine”, kako se često govori u medijima. Ovdje se brzo približavamo granici od 65 godina. Korak po korak, izvorna prijevremena mirovina bez odbitaka sa 63 godine pretvara se u mirovinu sa 65 godina. Ulazna dob za pristup mirovini bez odbitaka sada se povećava za dva mjeseca za svaku godišnju skupinu.
Za one rođene 1961. godine, odnosno one koji će 2025. godine proslaviti 64. rođendan, za ovu posebno traženu mirovinu postoji dobna granica od 64 godine i šest mjeseci. Od sljedećeg mjeseca imate pravo na ovu “posebnu” starosnu mirovinu. Primjerice, svatko tko je rođen 15. siječnja 1961. godine ima pravo na ovu starosnu mirovinu od kolovoza 2025. godine – uz minimalni staž osiguranja. Ovu starosnu mirovinu nije moguće prijevremeno podići s popustima.
Sva razdoblja zaposlenja koja podliježu plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje računaju se u razdoblje čekanja od 45 godina. Svatko tko je započeo naukovanje rano – oko 16. godine – i radio cijeli život, lako ispunjava ovaj uvjet. Međutim, svatko tko je kasno ušao u radni život (kao što su akademici) ili je dugo primao naknadu za nezaposlene II ili građansku naknadu općenito ne može dobiti ovu mirovinu.
Savjet: Mnoge majke ostvaruju pravo na starosnu mirovinu i za one koje su posebno dugo osigurane, čak i ako su dugo prekidale posao. Razlog: takozvana dječja razdoblja računaju se kada se provjerava da li je potrebno 45 godina osiguranja za ovu mirovinu.
Što se odnosi na starosnu mirovinu za osobe koje su dugo osigurane?
Ovdje su nešto niže prepreke. Dovoljno je 35 godina osiguranja. Ova se mirovina može dobiti s navršenih 63 godine – ali tada uz značajne popuste. Godine 2025. rođeni 1962. godine navršit će 63 godine. Svi rođeni ove godine mogu ostvariti starosnu mirovinu za one s dugogodišnjim osiguranjem od 63 godine uz popust od 13,2 posto.
Tko je u ovom trenutku stekao pravo na mirovinu od 1.500 eura, dobit će samo bruto mirovinu od 1.302 eura. Kao i kod svih zakonskih mirovina, od ovoga se odbijaju doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu. Odbici postaju veći za svaku novu mirovinsku skupinu. Od 2027. – za rođene 1964. – bit će najviše 14,4 posto ako se u mirovinu ide sa 63 godine.
Savjet: Ovu mirovinu nitko ne mora dobiti točno u dobi od 63 godine. U tu se mirovinu može ući i s primjerice 64 ili 65 godina – tada uz odgovarajuće manje odbitke.
Mogu li osobe s teškim invaliditetom ranije u mirovinu?
Primjerice, ako ste rođeni 1963. godine, u mirovinu možete sa 61 godinom i deset mjeseci. No tada dospijevaju popusti od 10,8 posto (0,3 posto x 36 mjeseci). Mirovinu s teškim invaliditetom možete dobiti uz odbitke najviše tri godine prije uobičajene dobi za ulazak u ovu mirovinu. Za one rođene 1961. godine dobna granica za redovno (bez odbitaka) primanje ove mirovine je 64 godine i šest mjeseci. Ovu starosnu mirovinu ostvaruju samo osobe s utvrđenim teškim invaliditetom (sa stupnjem invaliditeta od najmanje 50 godina), ali ne i osobe sa stupnjem invaliditeta od 30 godina, koje se tretiraju kao i teške osobe s invaliditetom.
Kakvo povećanje mirovina se može očekivati 2025. godine?
Usklađivanje mirovina će se kao i uvijek održati 1. srpnja. Izvješće o mirovinskom osiguranju za 2024. očekuje povećanje od oko 3,5 posto. Njemačko mirovinsko osiguranje trenutno očekuje nešto veće povećanje. Koliko će mirovine točno porasti, znat će se tek u proljeće 2025. godine.
Ima li promjena u socijalnom osiguranju umirovljenika?
Nažalost da. Za većinu umirovljenika bit će veći odbici od mirovine u 2025. godini: prosječno povećanje od 0,8 posto može se očekivati u zakonskom zdravstvenom osiguranju. Umirovljenici i mirovinski fond to dijele s po 0,4 posto. Razlike između društava za zdravstveno osiguranje su značajne. Nijedna zdravstvena blagajna ne mora se pridržavati povećanja koje je procijenio ministar zdravstva. Mala utjeha za umirovljenike: povećanje će tek u ožujku kasniti dva mjeseca.
Savjet: Promjena fonda zdravstvenog osiguranja za umirovljenike se može isplatiti više nego ikada. Ako vlastiti fond povećava doprinos, to je uvijek moguće.
Što se odnosi na osiguranje za njegu?
I ovdje poskupljuje, iako – za razliku od zdravstvenog – doprinose moraju snositi sami umirovljenici – bez uključivanja mirovinskog fonda. Za sve umirovljenike slijedi povećanje od 0,2 postotna boda u 2025. godini. Onaj tko nikada nije imao dijete sada će plaćati 4,2 posto mjesečno umjesto 4 posto. Umirovljenici s djecom 3,6 umjesto 3,4 posto. Popuste ostvaruju oni koji imaju najmanje dvoje djece do 25 godina.
Važno je znati: mirovinski će fond tek od srpnja 2025. primati veće doprinose. Tada će se povećanje od 0,2 posto za prvih šest mjeseci jednim potezom oduzeti od mirovine.
Koliko umirovljenici mogu zaraditi 2025. godine?
Za sve starosne mirovine od 2023. godine vrijedi: moguć je bilo koji dodatni prihod bez smanjenja mirovine. Umirovljenici koji su zaposleni ne moraju obavijestiti mirovinsko osiguravajuće društvo o početku rada. To vrijedi i za one koji primaju prijevremenu starosnu mirovinu.
Što se odnosi na invalidske umirovljenike?
I dalje im je dopušteno zaraditi samo ograničen iznos dodatnog prihoda, ali za njih vrijede vrlo izdašna pravila o dodatnom prihodu. Svatko tko prima mirovinu zbog potpune invalidnosti može zaraditi dodatnih 19.661,25 eura godišnje u 2025. godini, a da mu se mirovina ne smanji. Za one koji zbog djelomične invalidnosti primaju polovicu mirovine, naknada je najmanje dvostruko veća.
Međutim, važno: kada je riječ o invalidskim mirovinama, nije bitan samo iznos dodatnog prihoda. Po potrebi “poslovna osnova” za mirovinu više ne postoji zbog zaposlenja. Mirovinu zbog potpune nesposobnosti dobit će samo oni koji mogu raditi manje od tri sata dnevno.
Savjet: Invalidski umirovljenici mogu se okušati u zapošljavanju na probni način bez uzimanja u obzir vremenskog ograničenja i ograničenja primanja. Ovaj probni rad obično je ograničen na šest mjeseci. Tijekom tog vremena i dalje će primati punu invalidsku mirovinu. Ako se radni odnos nastavi nakon isteka probnog rada, puna invalidska mirovina može postati mirovina zbog djelomične invalidnosti.
Fenix-magazin/DP/MMD
