Prema najnovijim podacima Statističkog ureda u Wiesbadenu, ukupni izdaci za mirovine bivših državnih službenika u 2024. godini dosegnuli su 56,9 milijardi eura. Uz to, za naknade za preživjele dodano je još devet milijardi eura. Prosječna mirovina u siječnju ove godine iznosila je 3.416 eura, što predstavlja rast od 5,4 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.
Na temelju statistike, 1. siječnja 2024. godine bilo je 1.418.800 umirovljenika iz javnog sektora prema zakonima o mirovinskom i vojnom osiguranju. To je neznatno povećanje od gotovo jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Broj umirovljenika na saveznoj razini smanjen je za 0,7 posto, dok je u saveznih pokrajinama i općinama zabilježen porast od 1,4 odnosno 3,0 posto.
Zašto su mirovine državnih službenika više od zakonskih mirovina?
Zakonske mirovine u prosjeku su niže od mirovina državnih službenika. Trenutno umirovljenici iz zakonskog sustava primaju oko 1.500 eura mjesečno. Razlika je djelomično objašnjiva sustavom mirovinskog osiguranja: zakonska mirovina ne predstavlja jedini izvor prihoda u starosti, već je prva od tri stupa mirovinske zaštite – drugi stup čini radnička (ili poslovna) mirovina, a treći privatna štednja. Kod državnih službenika, mirovina predstavlja i prvi i drugi stup.
Mnogi državnih službenici tijekom radnog vijeka često odustaju od viših osnovnih plaća koje bi mogli ostvariti u privatnom sektoru. Kao kompenzacija, u starosti ostvaruju višu mirovinu. Teorijski, ovaj sustav osigurava stabilnost, no u praksi nije uvijek primjenjiv.
Trendi umirovljenja i obrazovni sektor
Između 2000. i 2020. godine broj umirovljenika u javnom sektoru povećan je za više od 50 posto, uglavnom zbog vala umirovljenja učitelja i nastavnika rođenih u 60-ima i 70-ima, koji su zaposleni u vrijeme baby-booma i rasta obrazovnih standarda. Taj val sada je splasnuo, ali je 2024. godine zabilježeno još 14.400 novih umirovljenja u školstvu.
Fenix-magazin/MD/
