Kako bi pješaci bili bolje zaštićeni, Sindikat njemačke policije zalaže se za uvođenje ograničenja brzine od 30 km/h kao standarda u naseljenim područjima. Osim toga, predlažu se strože kazne za one koji prekše ograničenje brzine.
– Svatko je pješak, čak i ako samo hoda do svog automobila, kaže zamjenik saveznog predsjednika policijskog sindikata (GdP), Michael Mertens.
Sigurnost pješaka stoga je briga svih. S obzirom na sve starije društvo, stručnjaci zahtijevaju da se oni koji hodaju bolje zaštite. Konkretni planovi za to su različiti.
Podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju: s devet posto, pješaci su bili druga najveća skupina ljudi koji su sudjelovali u nesrećama nakon vozača 2023. godine. Broj nesreća pješaka iznosio je 33 504, što je gotovo povratak na razinu prije pandemije koronavirusa od 34.815 u 2019. Broj poginulih osoba bio je čak i veći na 449 (2019: 429). U nesrećama su najčešće sudjelovale osobe mlađe od 15 i starije od 75 godina.
Sindikat policije traži 30 kilometara na sat u urbanim sredinama
Mertens stoga poziva na standardnu brzinu od oko 30 kilometara na sat u urbanim područjima. Tamo gdje su pješačke staze dovoljno osigurane, može se voziti 50 kilometara na sat i brže, kaže.
– I mene kao vozača to boli, ali ja bih to učinio. Promjenom regulacije cestovnog prometa općine su 2024. godine lakše uvele 30 zona, rekao je Mertens.
Veće bi kazne, smatra policajac, osigurale i veću sigurnost u prometu. – Mi smo diskont za kazne u cijeloj Europi, naglašava Mertens.
Planer prometa: prilikom planiranja prvo razmislite o pješacima
Iznad svega, prekršaje poput nepropisnog parkiranja ili prebrze vožnje treba dosljednije kažnjavati, kaže prometna planerica Katalin Saary iz Udruge za urbano, regionalno i državno planiranje. Osobito nepropisno parkirani automobili često dovode do nesreća jer se pješaci uočavaju prekasno. Prema studiji osiguravatelja za istraživanje nezgoda, parkirani automobili igraju ulogu u svakoj petoj nesreći pješaka i biciklista. Više takozvanih proširenih nogostupa koji sužavaju cestu na prijelazima, moglo bi pomoći, kaže Saary.
Općenito, prometno planiranje treba ponovno promisliti: Pješaci se moraju prvo uzeti u obzir. Parkirna mjesta bi trebala igrati ulogu samo ako još ima mjesta. Prema riječima Katalin Saary, pješačke staze treba učiniti privlačnijim kako bi se mogle koristiti, na primjer sa zelenim i sjenovitim površinama ili sjedećim mjestima.
Od 29. siječnja o toj temi stručnjaci žele govoriti na Danu prometnog suda u Goslaru . Trodnevni kongres je svake godine jedan od najvažnijih sastanaka stručnjaka za sigurnost na cestama i prometno pravo u Njemačkoj, a završava preporukama zakonodavnom tijelu.
Vozači su obično krivi u nesrećama
Brojke Saveznog zavoda za statistiku pokazuju: Većina nesreća u kojima sudjeluju pješaci događa se s automobilima. U oko 77 posto slučajeva u 2023. krivi su bili vozači. “Nesreće se često događaju kada pješaci žele prijeći ulicu”, kaže Siegfried Brockmann, voditelj odjela za prevenciju nesreća u Zakladi Björn Steiger.
Istražitelji: “Više zebra – na pravim mjestima”
U praktičnom smislu, pomoglo bi više zebri, semafora i prometnih otoka, kaže istraživačica nesreća Kirstin Zeidler iz Općeg udruženja njemačke industrije osiguranja. Važno je koristiti promatranje prometa kako biste unaprijed otkrili gdje su pomoćna sredstva za prelazak zapravo potrebna, dodaje istraživač nesreća Siegfried Brockmann iz Zaklade Björn Steiger. Sindikat njemačke policije također traži da se olakša postavljanje pješačkih prijelaza.
Tehnički, mnogo toga je već moguće ili zamislivo u bliskoj budućnosti, kaže Zeidler. Na primjer, zahtjev za aktivnim kočenjem umjesto samo upozoravajućih sustava pomoći u novim vozilima ili umreženih semafora i automobila koji upozoravaju jedni druge na pješake ili druge opasnosti. Autoklub Europa (ACE) predlaže i digitalnu provjeru nepropisno parkiranih automobila tzv. skeniranjem vozila. Udruga njemačkih odvjetnika (DAV) također smatra da mogućnosti tehničkih sustava još nisu iscrpljene.
Odvjetnik: Nisu potrebni novi propisi
Njemačko vijeće za sigurnost na cestama željelo bi vidjeti opću zabranu parkiranja i zaustavljanja na udaljenosti od deset metara od raskrižja i križanja. Sadašnja regulativa dopušta pet metara. ACE također poziva na bolje održavanje nogostupa i više edukacije. I: “U načelu, striktno razdvajanje pješačkih, biciklističkih staza i cesta također bi imalo smisla.”
Njemački automobilistički klub također se zalaže za bolju infrastrukturu za pješake. Međutim, prema DAV prometnom odvjetniku Martinu Dieboldu, nema potrebe za novim propisima.
Fenix-magazin/MD/
