Predstavnici stranaka vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj odbacili su u utorak prijedlog jedne skupine stručnjaka koji traže da se dob za odlazak u mirovinu podigne na 68 godina starosti.
„Ja se zalažem za to da se više ne raspravlja o daljnjim podizanjima dobi za odlazak u mirovinu“, rekao je vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) na konferenciji svoje stranke na temu gospodarstva.
Scholz je znanstvenom vijeću ministarstva gospodarstva koje vladu savjetuje u gospodarskim pitanjima i koje je jučer predložilo podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 67 na 68 godina, predbacio da šire „horor scenerije“.
„Jedini cilj ovog scenarija je smanjenje mirovina“, rekao je Scholz.
Prije njega ovaj prijedlog ekonomista su odbacili i predstavnici većeg koalicijskog partnera, demokršćanske Unije CDU/CSU.
„Sada je prvo prioritet provođenje podizanja starosne dobi za odlazak u mirovinu na 67“, rekao je ministar gospodarstva Peter Altmaier (Kršćansko-demokratska unija CDU) te odbacio daljnje korekcije.
On je ukazao na reformu mirovinskog sustava iz 2007. koju je donijela prva demokršćansko-socijaldemokratska vlada Angele Merkel. Ta reforma predviđa postupno podizanje granice za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti do 2031.
Znanstveni ‘trust mozgova’ ministarstva gospodarstva opravdavao je podizanje starosne granice povećanjem životne dobi u Njemačkoj.
I drugi vodeći njemački ekonomisti smatraju da mirovine u budućnosti više neće biti moguće financirati zbog sve starijeg stanovništva i sve manjeg broja onih koji uplaćuju u mirovinski sustav.
„Mišljenje po kojem njemački mirovinski sustav nema problema mogu trenutno zastupati samo najtvrdokorniji predstavnici sindikata“, rekao je u razgovoru za dnevnik Rheinische Post ekonomist i bivši predsjednik tzv. ekonomskog trusta mozgova Lars Feld.
Opasnost po njemački mirovinski sustav vidi i predstavnik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Duerr koji je kritizirao ministra financija da uljepšava situaciju.
„Kad predstavnici demografski najjačih godišta odu u mirovinu, javnim blagajnama prijeti stečaj“, rekao je Duerr.
Ekonomisti vladi predbacuju i da je dodatnim mjerama poput mirovina za majke, socijalnim mirovinama i omogućavanja odlaska u mirovinu pod određenim uvjetima već sa 63 opteretila blagajnu mirovinskog osiguranja.
Ranije smo objavili…
NOVI PLAN: Njemačka će produljiti dobnu granicu za obavezan odlazak u mirovinu?
Samo tri mjeseca uoči izbora u Njemačkoj savjetnici savezne vlade predlažu povećanje dobne granice za obvezan odlazak u mirovinu i to na 68 godina.
Znanstveni savjetodavni odbor pri Saveznom ministarstvu gospodarstva u svom je izvješću o budućnosti mirovina u ponedjeljak u Berlinu naveo kako je mirovinski sustav sve slabiji te ga je sve teže financirati. Prema trenutačnoj pravnoj situaciji, dobna granica za redovnu starosnu mirovinu postupno se povećava sa 65 na 67 godina od 2012. do 2029. godine.
Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier (CDU) sa svojim stručnjacima upozorava kako se dob za umirovljenje ne može dugoročno odvojiti od razvoja očekivane životne dobi.
– Umjesto toga, dodatne godine života moraju se podijeliti prema jasnom pravilu između višeg rada i primanja dulje mirovine. U tu bi svrhu trebala postojati dinamična veza između dobi za umirovljenje i očekivanog trajanja života – rekao je Altmaier.
Odnos između vremena provedenog na poslu i u mirovini trebao bi ostati konstantan.
– Prema trenutačnim analizama očekivanog životnog vijeka odlazak u mirovinu sa 68 godina bi bio moguć od 2042. godine. Ako se očekivano trajanje života smanji, dob za umirovljenje također se može smanjiti – rekao je direktor Instituta Max Planck za socijalno pravo i socijalnu politiku u Münchenu i njemački istraživač Axel Börsch-Supan, koji je bio zadužen za izvješće o budućnosti mirovina.
Fenix-magazin/MD/Hina
