Search
Close this search box.
Search
Zatvor (Ilustracija) /Foto: Hina

NOVI OBRAT U SLUČAJU UHIĆENIH HRVATA U ZAMBIJI: Naši sudovi su pogriješili

Novi obrat u slučaju posvajanja djece iz Konga i uhićenih Hrvata u Zambiji – nije istinita informacija da Kongo nije zemlja potpisnica Haaške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi međunarodnog posvojenja!

 

Upravo zbog toga što je Kongo potpisnik te Konvencije još od 2020. godine, procedura koju su proveli sudovi u RH i na temelju koje su djeca iz Konga dobila hrvatske papire – nije valjana i sudovi su pogriješili, piše N1.

S obzirom da Kongo od 1. travnja 2020. jest potpisnik Konvencije – odluku o posvajanju trebala su donijeti nadležna ministarstva, a ne sudovi. Ovi zaključci proizlaze iz odgovora predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koji je na pitanja N1 izvijestio o istrazi koju je proveo o postupanju sudskih tijela u ovom slučaju.

Odgovor predsjednika Vrhovnog suda donosimo u cijelosti:

“Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod.

Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva.

Međutim, istražujući ovu pravnu situaciju utvrdio sam da je netočna tvrdnja da Kongo nije potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja. Naime, Kongo je pristupio ovoj Konvenciji na dan 1. travnja 2020. godine i to je bitna pravna činjenica, s obzirom da je Republika Hrvatska članica ove Konvencije od 1. travnja 2014. godine. Slijedom ovih činjenica bitan je članak 41 citirane Konvencije kojim je propisano da se ona primjenjuje u onim slučajevima u kojima je zahtjev za posvajanje, podnijet u skladu s člankom 14 Konvencije, zaprimljen nakon što je Konvencija stupila na snagu u odnosu na zemlju primateljicu (državu posvojitelja) i zemlju porijekla (državu djeteta).

U skladu s člankom 14. Konvencije fizičke osobe s prebivalištem u državi članici Konvencije i koji žele posvojiti dijete s prebivalištem u drugoj državi članice Konvencije podnose zahtjev za posvajanje Centralnom tijelu (“Authority”) u državi svog stalnog boravišta.

Na temelju čl. 15. Konvencije ovlašteno Centralno tijelo u državi posvojitelja, ako ocijeni da posvojitelji ispunjavaju uvjete za posvojenje, priprema izvještaj o potencijalnim usvojiteljima i njihovom porijeklu, medicinskoj povijesti, društvenom okruženju, razlozima za usvajanje i svojstvima djeteta koje bi ono trebalo imati i taj izvještaj Centralno tijelo države primateljice šalje Centralnom tijelu države porijekla (djeteta).

Dakle, bitno je uočiti da su prema podacima iz spisa Općinskih sudova naši državljani zahtjeve za posvojenje predali izravno u Kongu – sudu za djecu tijekom 2022. godine, većina u kolovozu 2022. godine.

Navedeno znači da u tom trenutku za postupke posvojenja sud u Kongu nije bio nadležan, samim time činjenica da su općinski sudovi u Hrvatskoj potvrdili odluke nenadležnih sudova u Kongu je posljedično pogrešna jer je ovjerena odluka za koju na temelju Haške konvencije, koja od 1. travnja 2020. predstavlja jedini valjan pravni temelj za međudržavno posvojenje između Konga i Hrvatske, nisu nadležni ni sudovi u Kongu niti u Hrvatskoj, nego centralna upravna tijela u obje zemlje, dakle postupak se provodi kao specifična vrsta upravnog postupka.

Naime, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo (“Authority”) koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.

Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.

Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova, preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini je bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine.

Fenix-magazin/MMD/N1

Povezano

ENGLESKA PREMIER LIGA: Mateo Kovačić i Joško Gvardiol strijelci u 5:1 pobjedi Manchester Cityja
NJEMAČKA BUNDESLIGA: Bayern, Borussia Dortmund i RB Leipzig upisali pobjede, pogodak Olma i asistencija Kramarića
UZ MNOŠTVO ČESTITARA: Zbor “Otvorena srca” u Beču svečano proslavio 40. rođendan
NIJE MU PRVI PUT: Muškarac iz Bavarske prevario Zavod za zapošljavanje za 1.000 eura, završio na sudu
MOĆNO ORUŽJE STIŽE U KLJUČNOM TRENUTKU: Njemačka će Ukrajini smjesta isporučiti još jedan sustav Patriot
NOVI POGODAK: Mladi hrvatski reprezentativac Matanović opet zabio za Karlsruhe