Iz Hrvatske je tijekom prošle godine u inozemstvo iselilo više od 47.000 ljudi, dok je u Hrvatsku iz stranih zemalja doselilo nešto više od 15.000 ljudi, što znači da je Hrvatska samo zbog migracija stanovništva u 2017. godini ostala bez gotovo 32.000 stanovnika, odnosno grada veličine Koprivnice.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku su lani iz inozemstva doselile 15,553 osobe, od toga 50,9 posto hrvatskih državljana i 49,1 posto stranaca, dok je među 47,352 osobe koje su iselile iz Hrvatske najviše bilo hrvatskih državljana, njih čak 95,8 posto.
Najviše doseljenih iz BiH, a odseljenih u Njemačku
Najviše doseljenih osoba u Hrvatsku je došlo iz BiH, njih 31,8 posto, dok je Njemačka na prvom mjestu kad se gleda broj odseljenih, tamo je od ukupnog broja otišlo njih 61,4 posto.
Među odseljenima su najbrojniji, nažalost, mlađi ljudi, jer je njih 48 posto bilo u dobi od 20 do 39 godina.
Najviše doseljenika su u 2017. privukli Grad Zagreb s 23,9 posto i Splitsko-dalmatinska županija s 12,8 posto doseljenih.
Zagreb se našao na prvom mjestu i po broju odseljenih u inozemstvo s udjelom od 14,4 posto od ukupnog broja iseljenika, a slijede ga Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija, svaka s udjelom od 10,8 posto.
Prije 10 godina Hrvatska imala više useljenih nego iseljenih osoba
Kad se promatraju podaci o vanjskoj migraciji stanovništva unatrag deset godina, vidi se da je Hrvatska 2008. imala pozitivan saldo sa 7053 više useljenih nego iseljenih osoba.
No, već je iduće godine migracijski saldo bio negativan i iznosio je minus 1472 osobe, da bi u 2015. pao na minus 17,945, a u 2016. na minus 22,451 osobu.
Kad je riječ o preseljenju u unutar Hrvatske, lani je mjesto stanovanja promijenilo je 71,580 osoba.
Migracije stanovništva između gradova ili općina iste županije u 2017. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija i Grada Zagreba pozitivan migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih ima pet županija i Grad Zagreb, a najviši je u Gradu Zagrebu (4102 osobe).
Negativan saldo migracije među županijama ima petnaest županija, s tim da je najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji (minus 1021 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (minus 964 osobe).
Zagreb imao najbolji ukupan migracijski saldo
Zagreb je imao i najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2017. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo), te je bio u plusu za 1003 osobe.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (minus 5665 osoba) i Osječko-baranjska županija (minus 5460 osobe).
Kad je riječ o prirodnom kretanju stanovništva, odnosno o rođenim i umrlim osobama, Hrvatska također bilježi negativne brojke.
Prošle godine zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na godinu prije za 2,6 posto, odnosno rođeno je 981 dijete manje nego u 2016.
Lani je bilo ukupno 36,556 živorođene djece, od toga 51,6 posto muške i 48,4 posto ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2017. iznosila je 8,9.
Uz pad broja živorođenih zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na godinu prije, tako da je 2017. umrlo 1935 osoba ili 3,8 posto više nego u godini prije. Od ukupno 53,477 umrlih osoba bilo je 48,4 posto muškaraca i 51,6 posto žena.
Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2017. iznosila je 13. U toj je godini umrlo 148 dojenčadi, odnosno 0,28 posto od ukupnog broja umrlih.
Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2017. bila je u Krapinsko-zagorskoj županiji (0,9), a najveća je bila u Ličko-senjskoj županiji (8).
Negativni prirodni prirast smanjio stanovništvo za grad veličine Samobora
Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je minus 16,921 osobu, što je grad veličine Samobora.
Negativni prirodni prirast zabilježen je u svim županijama, a najveći je bio u Primorsko-goranskoj županiji, i to minus 1794 osobe.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 40 gradova ili općina, a negativan u 506 gradova ili općina i Gradu Zagrebu, dok je 9 gradova ili općina imalo nulti prirodni prirast.
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva od 2008. do 2017. pokazuju da u Hrvatskoj stalno više ljudi umire nego što ih se rađa.
Brojka rođenih pala je s s 43,753 u 2008. godini na 36,556 u 2017. godini.
U 2008. negativni prirodni prirast iznosio je 8398, a u 2017. 16,921, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Fenix-magazin /IM/Hina
