Mnogo je “vjerodostojnih dojava” o nasilnom postupanju nekih graničnih policajaca prema izbjeglicama i migrantima na hrvatskoj granici, rekla je UN-ova dužnosnica Gillian Triggs za Hinu i pozvala vladu da ojača sustav azila kako bi mogla procijeniti koji su među njima ljudi u potrebi za međunarodnom zaštitom.
Nakon boravka u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, šefica međunarodne zaštite u UN-ovom visokom povjereništvu za izbjeglice, govorila je u intervjuu o nasilnom postupanju dijela hrvatske granične policije, ali i pozdravila odluku vlade da uspostavom neovisnog tijela odgovori na brojne dojave.
„Primili smo mnogo, mnogo vrlo vjerodostojnih dojava” o nasilnom postupanju nekih graničnih policajaca prema ilegalnim migrantima, rekla je.
Na nasilne postupke, tzv. pushbackove, na oduzimanje novca, mobitela, odjeće i premlaćivanje, upozoravaju nevladine i organizacije za zaštitu ljudskih prava, Vijeće Europe i zapadni mediji pozivajući hrvatske vlasti na cjelovitu istragu i prekid takve prakse.
“Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice ili ne, njih se ne smije maltretirati, rekla je Triggs za Hinu.
Hrvatska policija i vlasti redovito odbacuju optužbe o nasilju prema migrantima i kažu da sve pritužbe istražuju.
Izbjeglicama zatečenima u neregularnom prelasku granice ako žele podnijeti zahtjev za azil treba takav postupak i omogućiti”, istaknula je.
“Ojačajte sustav azila na granici kako biste mogli procijeniti tko je izbjeglica, a tko nije”, ključna je njezina poruka vladi u Zagrebu koji je posjetila kako bi bolje upoznala funkcioniranje sustava za dodjelu azila.
Neovisno tijelo za nadzor postupanja na granici
Hrvatske vlasti imaju pravo slati natrag migrante, a ne izbjeglice, no one moraju „imati priliku procijeniti kome je potrebna međunarodna zaštita, a kome ne”, rekla je Triggs.
Zato pozdravlja uspostavu neovisnog nacionalnog mehanizma za nadzor stanja na granici.
„Čestitamo hrvatskoj vladi na uspostavi mehanizma koji će se takvim dojavama baviti, nadzirati ih i istražiti”, rekla je.
„Hrvatska je prva zemlja u EU koja je to učinila”, naglasila je o mehanizmu koji bi uskoro trebao biti operativan.
Proteklih mjeseci šefica međunarodne zaštite UNHCR-a posjetila je Cipar, Maltu i Grčku, a misiju procjene nastavit će u Italiji i Španjolskoj i time obuhvatiti države oboda Europske unije koje su zbog geografskog položaja posebno izložene mješovitim migracijskim kretanjima.
Od velikog migrantskog vala 2015. države na vanjskim granicama EU-a snose golem teret koji blok ne uspijeva ravnomjerno rasporediti.
Hrvatska prihvatila 250 Sirijaca iz programa preseljenja
EU je stoga sklopio Sporazum s Turskom. uključivo o preseljenju sirijskih izbjeglica po članicama EU. Hrvatska je dosad primila njih 250 i obvezala se preseliti još stotinu.
“Jednu takvu prekrasnu” sirijsku obitelj, koja je novi dom pronašla u Hrvatskoj, Triggs je imala prilike vidjeti i pozdravlja njihovu uspješnu integraciju.
Osim zadaće zaštite prava izbjeglica u zemljama u kojima su zatražili azil, UNHCR, koji ove godine slavi 70. godišnjicu osnutka, u svome mandatu ima i važnu ulogu u programima preseljenja izbjeglica iz zemalja koje najčešće primaju velik broj izbjeglica u druge koje su ih pristale primiti i pružiti im utočište.
“Vrlo pozitivnim” Triggs ocjenjuje što Hrvatska, suočena s demografskim padom i iseljavanjem, razmatra uvesti redovite godišnje kvote za preseljenje, o čemu je razgovarala s državnom tajnicom u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezijom Gras.
Pozdravlja i program školovanja stranaca u Hrvatskoj.
Ohrabrite azilante da ostanu
S obzirom na potrebe za mladom radnom snagom, izbjeglice kojima je odobren azil treba ohrabriti da po isteku dvogodišnjeg procesa integracije koji osigurava vlada, ne odlaze na zapad jer Hrvatska je “divna zemlja za živjeti”, savjetuje Triggs.
Nažalost, od desetak sirijskih obitelji obuhvaćenih programom preseljenja u Sisku tek su dvije ostale u Hrvatskoj, a druge su iselile na zapad.
“Boljim informiranjem tih ljudi moguće je uvjeriti ih da ostanu. Umjesto da Hrvatsku smatraju tranzitnom zemljom, ti će ljudi shvatiti da ovdje imaju mogućnosti”, rekla je o mladim obiteljima s djecom koja mogu dobiti solidno obrazovanje
Smatra da je hrvatski program integracije azilanata “odličan”, a pomoglo bi više učenja hrvatskog jezika, edukacije, programi osposobljavanja i slično.
Primjer dobrog programa integracije je tromjesečno pripravništvo za izbjeglice u IKEA-i, razvijeno u suradnji s UNHCR-om, koje polaznicima osigurava potvrdu švedskog diva u opremanju doma o stečenom radnom iskustvu i pomaže im u pronalasku posla, između ostalog i u IKEA-i.
Gotovo zaboravljeni raseljeni od rata 90-ih
Za boravka u Hrvatskoj UNHCR-ova dužnosnica posjetila je i Petrinju gdje je upoznala obitelj kojoj je konačno riješeno stambeno pitanje, 26 godina nakon rata, u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RPSZ) koji obuhvaća RH, BIH, Crnu Goru i Srbiju.
Dosad su hrvatske vlasti osigurale stambene jedinice za nekih 360 obitelji od predviđenih 411 u okviru RPSZ-a koji se financira novcem EU-a i američke vlade u suradnji s državama partnerima te UNHCR-om i OESS-om kako bi se okončala regionalna raseljenost kroz održiva stambena rješenja i osigurao pristup pravima nekadašnjih izbjeglica, povratnika i interno raseljenih osoba.
U mandatu UNHCR-a je i status osoba bez državljanstva uključivo njih približno 3000 u Hrvatskoj uglavnom romske nacionalnosti koji su se izjasnili kao ili bez državljanstva ili u riziku bezdržavljanstva na posljednjem popisu stanovništva, rekla je Triggs.
Osim Zagreba gdje je posjetila Prihvatilište za tražitelje azila (popularno zvano “Porin”), putovala je i u Petrinju gdje je upoznala devetogodišnju djevojčicu bez državljanstva koja zbog nepostojanja OIB-a nije mogla dobiti svjedodžbu o završenom 1. razredu osnovne škole.
Zbog niza birokratskih zapreka postupak rješavanja statusa osoba bez državljanstva je složen i Triggs pozdravlja što je Hrvatska potpisnica dviju UN-ovih konvencija o bezdržavljanstvu, a pohvale upućuje državnoj tajnici u MUP-u.
“Jako je dobro upoznata s tom problematikom i posvećena njezinu rješavanju”, rekla je o Gras čijim je kompetencijama impresionirana.
“UNHCR je spreman pružiti podršku vladi pri poduzimanju sljedećeg koraka, a to je uspostava postupka za utvrđivanje bezdržavljanskog statusa koji bi doveo do brzog i učinkovitog procesuiranja slučajeva poput onog djevojčice bez državljanstva”, rekla je Triggs.
Broj prisilno raseljenih nastavit će rasti
Slika našeg planeta sa stajališta raseljenih osoba nije ružičasta, ocijenila je u zaključku intervjua UNHCR-ova dužnosnica.
Ranije, u prigodi Svjetskog dana izbjeglica 20. lipnja, ona je upozorila da je danas 82,4 milijuna prisilno raseljenih ljudi u svijetu što je više nego dvostruko više u protekom desetljeću.
No taj broj u stvarnosti je daleko, daleko veći, naglasila je zatim u intervjuu koji je dala upravo na dan kada je NATO objavio kraj vojne misije u Afganistanu odakle ljudi ponovno bježe zbog sukoba između vladinih snaga i talibana.
Ratovi i sukobi glavni su pokretači prisilnih migracija, a klimatske promjene bit će sve snažniji uzročnik prisilnog raseljavanja ljudi i povećavati nasilje zbog nedostatka resursa što već vidimo, primjerice, u području Sahela u Africi, rekla je.
Covid-19 “vrlo je, vrlo zabrinjavajuće” pitanje, rekla je Triggs i upozorila na ozbiljne gospodarske i socijalne posljedice pandemije.
Covid je unazadio uspjehe ostvarene proteklih godina, primjerice u školovanju djevojčica što je pandemija zaustavila i mnoge djevojčice više se nikada neće vratiti u obrazovni sustav, rekla je.
Pandemija je izbrisala radna mjesta, ostavila ljude bez prihoda, potaknula rast siromaštva i rast nasilja u obitelji.
“Covid je uvelike unazadio ostvaren napredak i trebat će godine da se to ponovno izgradi”, rekla je.
Dodala je da UNHCR surađuje sa Svjetskom bankom i regionalnim bankama kako bi se investiralo u zemlje da bi oporavile gospodarstva i pomogle svim ranjivim osobama, ne samo izbjeglicama, da ponovno izgrade svoje živote.
Fenix-magazin/SIM/Renata Tomašević Virovec – Hina
