Nove brojke Austrijskog fonda za integraciju (ÖIF), objavljene netom prije početka školske godine, otkrivaju: islam je najzastupljenija religijska skupina u bečkim obveznim školama.
U školskoj godini 2024./25. oko 112.600 učenika pohađalo je javne osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole u Beču. Od toga, 41,2 posto imalo je islamsku vjeroispovijest, što ih čini najvećom skupinom.
Kao kršćani izjasnilo se 34,5 posto učenika, od toga 17,5 posto kao rimokatolici, 14,5 posto kao pravoslavci i 1,7 posto kao protestanti. Čak 23 posto učenika nema religijsko opredjeljenje, dok su budisti i židovi zastupljeni s vrlo malim udjelima (0,2 % i 0,1 %).
Najveći udio muslimana u srednjim školama
Religijska struktura značajno se razlikuje ovisno o tipu škole. U srednjim i politehničkim školama, oko 49 % učenika su muslimani, a udio kršćana iznosi između 31 i 33 %, dok je 13–16 % učenika bez vjeroispovijesti. U osnovnim školama je raspodjela uravnoteženija: 37,7 % muslimani, 32,1 % kršćani, 26,2 % bez religije.
Sirijci prednjače među mladima rođenima u inozemstvu
Od ukupno oko 518.400 mladih s migracijskim podrijetlom, trećina je rođena u inozemstvu (prva generacija), a dvije trećine su rođene u Austriji s roditeljima rođenima izvan zemlje (druga generacija). Prema podacima s 1.1.2025., Sirijci (28.503) čine najveću skupinu među inozemno rođenima, slijede Ukrajinci (24.995), Nijemci (21.655), Rumunji (13.644) i Mađari (9.924).
Prvi put pad udjela učenika s njemačkim kao drugim jezikom
Uoči nove školske godine, ÖIF objavljuje i da je udio učenika s ne-njemačkim svakodnevnim jezikom po prvi put u duljem razdoblju prestao rasti. No, razlog nije povećana upotreba njemačkog, već to što mnogi učenici s drugim materinskim jezikom ne nastavljaju školovanje, pa ispadaju iz statistika.
Od školske godine 2006./07. do 2020./21. udio takvih učenika porastao je s 16 % na 27 %. Nakon stagnacije, 2023./24. blago je pao na 26 %. U Beču, gdje je taj udio 2020./21. bio preko 53 %, sada je 50 %.
U naprednim školama sve manje učenika s drugim jezikom
Iako je u obveznim školama (osnovne, srednje, specijalne) udio i dalje u porastu, u višim školama (strukovne, gimnazije) taj udio pada, pokazuje Statistik Austria. Na primjer, u strukovnim školama udio je pao s 19 na 11 %, u srednjim stručnim školama s 30 na 22 %, u višim stručnim školama s 22 na 17 %, a u gimnazijama s 22 na 20 %. Ova kretanja povlače ukupan udio učenika s drugim jezikom prema dolje.
Veći rizik napuštanja školovanja
Dok sve manje mladih s drugim jezikom pohađa više škole, kod njih su i češći prekidi školovanja. Tako je 9 % učenika s ne-njemačkim jezikom, koji su 2020./21. imali 14 godina, dvije godine kasnije još uvijek bilo bez završene obvezne škole. Kod dječaka je to bilo 11 %, a kod djevojčica 7 %. Za usporedbu, kod učenika s njemačkim jezikom, ta brojka je bila samo 3 %.
Velike razlike po regijama
U Beču je 49 % učenika s drugim jezikom, a u četvrtima kao što su Favoriten, Ottakring i Simmering i preko dvije trećine. U ostalim pokrajinama taj udio je između 17 i 25 %. Najčešći jezici su: bosanski/hrvatski/srpski (21 %), turski (18 %), arapski (9 %), rumunjski (7 %) i albanski (6 %).
FPÖ i ÖVP: Oštre kritike
FPÖ-ov glasnogovornik za obrazovanje Hermann Brückl rekao je da su ove brojke “katastrofalna potvrda neuspješne obrazovne i integracijske politike sistemskih stranaka”. Govorio je o “krađi obrazovanja” njemački govorećoj djeci i tražio njemački kao obvezan jezik na školskim odmorima. Upozorio je i na opasnost od “izgubljene generacije”.
I Harald Zierfuß, šef kluba vijećnika i glasnogovornik ÖVP-a za obrazovanje u Beču, izrazio je zabrinutost: “Naš obrazovni sustav je pred kolapsom.” Posebno ga brine porast broja učenika izvan redovnog sustava. Traži obavezne procjene znanja jezika za svu djecu s tri godine i obvezni cjelodnevni vrtić za svu djecu koja trebaju potporu u njemačkom jeziku.
Fenix-magazin/IK
