Darivanje novca u svakodnevnom životu često djeluje jednostavno i bezazleno – no s poreznog aspekta takvi darovi mogu biti znatno složeniji nego što se na prvi pogled čini. Mnogi građani nisu svjesni da u određenim situacijama novčane darove treba prijaviti poreznoj upravi, čak i onda kada se ne plaća porez.
U nastavku donosimo objašnjenje kada je prijava obavezna, koje iznimke postoje te gdje u praksi vrebaju česte zamke.
Kada je novčani dar potrebno prijaviti poreznoj upravi?
U pravilu vrijedi osnovno pravilo: svaka novčana darovnica mora se prijaviti nadležnoj poreznoj upravi, bez obzira na iznos i bez obzira na to prelazi li se osobni neoporezivi prag ili ne. Na to upozoravaju i njemački odvjetnici. Cilj ove obveze nije trenutačno oporezivanje, već transparentnost prijenosa imovine.
Obveza prijave odnosi se i na darovatelja i na primatelja dara. Obje strane odgovorne su za to da se dar prijavi, a rok za prijavu iznosi tri mjeseca od dana kada je darovanje izvršeno.
Razlog ovakvog zakonskog rješenja leži u činjenici da se darovi ne promatraju pojedinačno, već kumulativno tijekom razdoblja od deset godina. Više manjih novčanih darova može se s vremenom zbrojiti i premašiti neoporezivi prag. Kako bi porezna uprava mogla pratiti takva kretanja, svi relevantni darovi evidentiraju se u tom desetogodišnjem razdoblju.
NAJAM U NJEMAČKOJ: Koliki porez u Njemačkoj morate platiti ako imate oko 1.200 eura prihoda od najma
U kojim slučajevima prijava nije potrebna?
Ipak, ne mora se baš svaki novčani dar prijavljivati. Postoje određene iznimke, a najvažnija su takozvana uobičajena prigodna darivanja. Tu spadaju darovi za rođendane, vjenčanja, Božić, Uskrs, rođenje djeteta ili nakon položenih ispita. Takvi se darovi smatraju društveno prihvatljivima i uobičajenima te se zbog toga ne moraju prijavljivati.
No, ključna je riječ – „uobičajeno“. Zakon ne propisuje točan iznos koji se smatra prihvatljivim. Procjena ovisi o imovinskom stanju darovatelja i primatelja. Iznos koji je za imućnu obitelj normalan svadbeni dar, za nekoga drugoga može već predstavljati neuobičajeno visok dar koji podliježe prijavi.
Također, uzdržavanje ne spada u oporezive niti prijavljive darove, pod uvjetom da služi osiguravanju primjerenog životnog standarda. To uključuje redovite financijske pomoći za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Nadalje, ako je darovanje ovjereno kod javnog bilježnika ili suda, dodatna prijava poreznoj upravi nije potrebna, jer u tim slučajevima bilježnik ili sud automatski obavještavaju porezne vlasti.
Neoporezivi iznosi i česte zamke
Hoće li se na darovani novac plaćati porez, ovisi prije svega o rodbinskom odnosu između darovatelja i primatelja. U skladu s tim razlikuju se i neoporezivi iznosi:
supružnici i registrirani životni partneri: do 500.000 eura
djeca i posvojena djeca: do 400.000 eura
unuci: do 200.000 eura
ostale osobe (porezni razredi II i III): samo 20.000 eura
Važno je naglasiti da se ovi iznosi odnose na razdoblje od deset godina, a ne na jednokratno darovanje. Više manjih darova unutar tog razdoblja zbraja se i može dovesti do obveze plaćanja poreza.
Ako se dar ne prijavi, a neoporezivi prag nije premašen, to se još uvijek ne smatra poreznom utajom. Međutim, problemi mogu nastati kasnije – primjerice ako dođe do nove darovnice ili nasljedstva zbog kojih se ukupni iznos prebaci preko dozvoljene granice. U tom slučaju, ranije neprijavljeni darovi mogu naknadno imati porezne posljedice.
Poseban rizik: zajednički računi
Dodatne poteškoće u praksi često nastaju kod zajedničkih bankovnih računa. Prema navodima privatne banke Donner & Reuschel, već i uplata novca na zajednički račun može se smatrati darom ako jedna osoba uplati sredstva, a obje imaju pravo raspolaganja tim novcem. Posebno su rizične veće uplate unutar obitelji bez jasne dokumentacije i objašnjenja svrhe prijenosa novca.
Novčani darovi nisu porezno bezazleni kako se često misli. Iako se porez ne plaća uvijek, obveza prijave vrlo je široko postavljena. Kako bi se izbjegli problemi s poreznom upravom, preporučuje se pravodobna prijava, dobra dokumentacija i savjetovanje sa stručnjacima – osobito kod većih iznosa ili složenijih obiteljskih financijskih odnosa.
Fenix-magazin/DP/MMD
